Ovo je arhivska stranica. Povratak na aktualne stranice

Zanimanja budućnosti temelje se na znanju baziranom na tehnologijama i inovacijama

Čak 43% radne snage u EU nema kvalifikacije za ono što danas traže poslodavci, poražavajući je podatak iznesen na konferenciji Nove vještine, tehnologije i zanimanja budućnosti.

Na konferenciji se javno raspravljalo o budućim očekivanjima poslodavaca spram potrebnih vještina i profila radne snage te promjenama na tržištu rada na koje je utjecao razvoj i primjena tehnologije. Predstavnici hrvatskih sektora – turizma, trgovine i proizvodnje iznijeli svoje stavove glede promjena koje su ih zahvatile.

 

Zagreb – 29. ožujak 2012.g – Danas je u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje  održana konferencija pod nazivom Nove vještine, tehnologije i zanimanja budućnosti. Ova konferencija predstavlja još jedno u nizu događanja kojim se obilježava Europski tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija. Na konferenciji se govorilo o tome kako su tehnologije utjecale na promjenu načina poslovanja te kako se to odrazilo na ukupno tržište rada. Razvoj usluga i proizvoda dramatično je napredovao zadnjih godina, a kontinuirana inovativnost i tehnološki razvoj ove je promjene znatno pospješio.

Danas živimo u cyber svijetu. Mlađe generacije imaju potpuno nove kompetencije, znanja i vještine – oni žive i komuniciraju na drugačiji način i predstavljaju budućnost. S druge strane, starenje stanovništva je veliki demografski faktor koji također utječe na tržište rada, što dovodi do nesklada između ponude i potražne. Poražavajući je podatak da 43% radne snage u EU nema kvalifikacije za ono što danas traže poslodavci. Broj nezaposlenih je  sve veći, a stagnacija gospodarstva prisutna. Sve su to negativni trendovi koji utječu na smanjenje zaposlenosti. Promjena je neminovna, a obrazovanje i znanje su ključni faktori koji  stvari mogu promijeniti. Budućnost na hrvatskom tržištu rada nije moguće precizno predvidjeti, no mogu se naslutiti neki trendovi. Produžit će se radni vijek, zbog starenja nacije, a time će doći do produženja trajanja karijera. Stoga je važno da poslodavci ulažu u svoje ljude i njihovu naobrazbu. Smanjit će se potražnja za radnicima koji obavljaju rutinske poslove, koje će preuzeti automatika, tehnologija i robotika. Za takav rad bit će potrebna radna snaga koja posjeduju kompetencije za upravljanje tehnologijom, u budućnosti će naglasak biti na radnoj snazi s digitalnim kompetencijama i ICT zanimanjima. Strategija Europa 2020, koja se temelji na pametnom, održivom rastu baziranom na znanju, tehnologijama i inovacijama – kao preduvjet u centar postavlja važnost posjedovanja digitalnih kompetencija i informatičkih vještina.

Na okruglom stolu sudjelovali su (redom kako sijede s lijeva na desno): gđa. Vera Vera Čubranić-Zovko, direktorica ljudskih potencijala Nova TV, g. Leo Mršić, predsjednik uprave Lantea Grupe, g. Ivan Pukšar, direktor Kompasa Zagreb i g. Ratko Mutavdžić, voditelj prodaje javnog sektora u Microsoftu Hrvatska

U tako koncipiranom okruženju i društvu osoba koja neće posjedovati digitalne kompetencija neće se moći integrirati u okruženje – bit će isključena. Jedini način da se nosimo sa stalnim promjenama jest kontinuirano ulaganje u cjeloživotno učenje, koje predstavlja ključ uspjeha radne snage u budućnosti, istaknula je gospođa Ankica Paun Jarallah, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u svojem izlaganju.

Znanje je ključan faktor i preduvjet koji pruža slobodu, neovisnost i samoodrživost svakog pojedinca. Znanje stječemo cijelog života, kroz obrazovni sustav, radno iskustvo i cjeloživotno učenje. U budućnosti će promjene zanimanja bit poželjne i češće, a način kako se prilagođavati okolini i razvijati se kroz život od presudne su važnosti. Znanje je ključan faktor konkurentske prednosti pojedinca ali gospodarstva u cijelosti. Mnogi od nas se pitaju kamo usmjeriti svoje dijete, na što ga uputiti? Pratite što dijete voli, što ga interesira i zanima. Ako osvijestimo ono što je njemu važno, što ga inspirira – na dobrom smo putu da pronađe motivaciju. Osobe ostvaruju najbolje rezultate tamo gdje rade ono što vole, naglasila je gospođa Sanja Crnković-Pozaić, nezavisni stručnjak za tržište rada u svojem izlaganju.

Radna mjesta koja su postojala jučer, danas više ne postoje; ona koja postoje danas, sutra više neće biti potrebna.  Kakva nas radna mjesta očekuju u budućnosti? Može li se predvidjeti kako će izgledati tržište rada 2025. g.  – to su pitanja koja si svi postavljamo, naročito mlađe generacije pred kojima je tek odluka o budućem usmjerenju. U kojem smjeru krenuti, što odabrati, kakva će se radna mjesta u budućnosti tražiti?

Hrvoje Balen iz Algebre je govorio o zanimanjima koji traže brzu prilagodbu

Što ćemo raditi sutra, pitanje je na koje je teško dati dobar odgovor. Radnici budućnosti mogu očekivati da će im s karijera mijenjati šest do sedam puta u životu. Onaj koji prestane učiti i stjecati nove vještine i znanja, vrlo će brzo postati nezaposlen i izoliran. Naglasak je na razvijanju ključnih kompetencija i vještina za budućnost, a tehnološke i digitalne kompetencije su tu obvezna stavka. Još je važnije prepoznati nove tehnološke trendove i integrirati ih na vrijeme u svoje poslovanje, staviti ih u kontekst – što često predstavlja ključnu prekretnicu za opstanak na tržištu i stjecanje konkurentske prednosti, naglasio je gospodin Ratko Mutavdžić, voditelj prodaje javnom sektoru u Microsoftu Hrvatska.

Neka predviđanja analitičara tržišta rada kažu da će u budućnosti rasti potražnja za radnicima na području zdravstva, znanosti i tehnologije, a predviđa se da će se nova globalna radna mjesta otvarati konkretno za proizvodnju organske hrane, mikrobiologije, kompjuterske biologije, genetike, robotike, nanotehnologije, svemirske tehnike, naprednih zdravstvenih usluga sl. Upravo radi svega spomenutog važno je danas planirati obrazovne programe koji će pratiti tehnološki razvoj  i stvarati kadar osposobljen i pripremljen za potrebe budućnosti. Trendovi pokazuju da će naglasak biti na tehnološki i prirodoslovno orijentiranim strukama, koje će imati sve veći primat na globalnom tržištu rada.

Predstavnici poslodavaca hrvatskog sektora turizma, trgovine, proizvodnje te medijske produkcije, na konkretnim su primjerima pokazali kako je tehnologija utjecala na potrebe za radnim mjestima u njihovim tvrtkama, te kakve  se vještine i profili radne snage danas kod njih traže.

U današnjem globalnom okruženju važno je na vrijeme uočiti, strukturirati i zabilježiti reakcije te upravljati prioritetima. Na taj način možemo osigurati kompetitivnost i konkurentnost na lokalnom i globalnom tržištu. Prikupljanje znanja, razvoj kompetencija i vještina uz tehnologije kao alat za praćenje inovativnosti ključni su faktori za uspjeh, istakao je gospodin Leo Mršić, predsjednik Uprave Lantea Grupe.

Prije 60 godina na globalnom nivou zabilježeno je 25 milijuna putovanja godišnje. Samo prošle godine u svijetu je ostvareno 900 milijuna putovanja. Hrvatska je također uključena u ta kretanja, a turizam predstavlja granu koja se kontinuirano razvija. Sezonsko zapošljavanje radnika je tipičan problem turističke grane, no vide se i uznapredovali trendovi upotrebe tehnologije za pospješivanja turizma, koji sa sobom nose i nova radna mjesta u ovom sektoru, naglasio je gospodin Ivan Pukšar, direktor Kompasa Zagreb.

Danas sadržaj mora biti drugačije prezentiran, koncipiran i strukturiran uz komunikaciju kroz više različitih kanala. Promjene u načinu komunikacije su donijele tehnologije, koje su prihvaćene i zanimljive. Neka su radna mjesta ukinuta, druga su otvorena razvijamo se i prilagođavamo promjenama koje se oko nas dešavaju. Naglasak je na fleksibilnosti uz primjenu novih visokih tehnologija, pojasnila je gospođa Vera Čubranić-Zovko, direktorica ljudskih resursa Nova TV.