Sudbina? No way, stvarate vlastiti životni put

Sjećam se prvih dana srednje škole na predmetu elektrotehnika, gdje sam oduševljeno proučavao rad sinkronih i asinkronih motora, elektroinstalacija i ostalih tehnika povezanih s pojmom «jako strujaša» kako su nas tada zvali u tehničkoj školi. Rad s elektrosustavima visokoga napona je tada bilo nešto što sam mislio da ću raditi cijeli život i usmjeravao sam svu svoju edukaciju i školovanje prema tom cilju.
Gdje sam danas?
Blizu, a opet daleko..
Put od srednjoškolca visoke struje, koji je sebe vidio u HEP-ovom radnom odjelu, koji je zavidio HEP-ovcima dok ih je promatrao kako pažljivo proučavaju tek montirani transformator u seoskoj trafostanici, do onoga što sam postao danas, a mogu se potpuno samouvjereno nazvati Stručnjakom za edukacijske tehnologije, je nadasve zanimljiv.
Kako sam završio ovdje gdje jesam? Na teži način. Od elektrotehnike iz srednje škole nastavio sam istim smjerom i na fakultetu, da bi se na drugoj godini preusmjerio na elektroniku i na kraju završio na telekomunikacijama. Nakon završenog fakulteta samo obaveza služenja civilnoga vojnog roka me dovela ovdje gdje jesam.
U CARNetu sam, nakon početnog uhodavanja, pokazao interes za Linux i Moodle, koje su kolege spominjali tu i tamo. Ubrzo sam se našao pred zadacima na koje me nije pripremio ni fakultet ni srednja škola. Svaki zadatak i svaki sustav su bili nešto novo za mene, savladavao sam tražene obaveze i učio na teži način. Od svega čega sam se dotaknuo tijekom školovanja, koristile su mi Osnove C++, a sve ostalo je došlo kasnije.
Je li me to spriječilo da danas baratam sustavima i tehnologijama koje se kriju iza skraćenica CMS, LMS, LCMS, MDM, LAMP, PHP, itd? Nije.

Koja je poanta ove moje «štorije» do sada?
Bez obzira koje usmjerenje za svoju profesiju odabrali, u početku školovanja vas ništa neće i ne može spriječiti da budete baš ono što želite, kasnije, tijekom svog života i karijere. Hoće li vam biti teže ako mijenjate profesiju? Definitivno hoće, ali to nije prepreka.
Nekadašnje vrijeme u kojem su nam naši roditelji govorili da izučimo struku, upišemo fakultet i pokušamo se zaposliti u velikoj firmi kako bismo uživali do mirovine, su daleko iza nas. Tehnologija se mijenja strahovito brzo i konstantno usavršavanje i razvijanje vlastitih vještina je neophodno, da bismo ostali u korak s današnjim potrebama radnog mjesta IT stručnjaka. Voditi se mišlju, ja sam fakultet završio, sad sam gospodin inženjer i nitko mi nije ravan je ravno profesionalnom samoubojstvu.
Vještina je nešto što se uči i trenira. Vještine je potrebno graditi i razvijati tijekom karijere prilagođavajući ih poziciji na kojoj radite i zahtjevima koji se pred vas postavljaju. Izreka «Hire a character train skill» nas upućuje na to da je izgradnja vlastitog stava, želje za uspjehom i posvećenosti poslu na prvom mjestu. Vještine potrebne za uspješno savladavanje tih obaveza će te usavršiti. Ja sam primjer tome.

Na kraju, IT industrija je strahovito dinamična i pomalo zabavna. Odabir fakulteta IT smjera će vam olakšati uspon kroz karijeru i definirati vas i ono što će te postati. Ali to nije uvjet. Uz osnovno školovanje širite svoje znanje. Nikad nije lakše nego danas dobiti tražene informacije i znanje. Uz Masivne online otvorene tečajeve (MOOC), online tutorijale, video upute, forume, blogove kao i online studije, koji se provode u potpunosti online, samo nebo vam je granica. Samo pazite na tri važne stvari:

  • ne postoji nešto kao, „ja to ne mogu“ i „ja to ne znam“.
  • traženje informacija na internetu je kao piti vodu s hidranta. Pažljivo birajte koje su informacije vjerodostojne, a koje ne.
  • učite na tuđim greškama, a ne na svojim.

tom
Tomislav Negulić radi u Službi za edukacijske tehnologije unutar Hrvatske Akademske i Istraživačke Mreže CARNet, na tome da pruži najbolju podršku Hrvatskom edukacijskom sustavu na području korištenja ICT-a.

Programiranje od malih nogu

Kad se priča o svim X, Y ili Z generacijama shvatim da nisam ni blizu njih, barem po godinama. Nisam ni baš A generacija, ali odrasla sam bez računala i programirati sam prvi put počela u srednjoj školi, zagrebačkom MIOC-u prije malo više od 30 godina. Moji prvi jezici bili su Fortran i Pascal i iako je Fortran relativno brzo otišao u zaborav, Pascal me prati još i danas. Mislim da je učenje Pascala stvorilo odgovarajuće veze za algoritamsko zaključivanje u mom mozgu koje su ostale do danas. Na fakultetu slijedio je C i onda sam počela raditi u školi pa se vratila par koraka unatrag jer s djecom ipak ne možete početi s C-om. S djecom sam najprije počela raditi u QBasicu, koji je tada (devedesetih) bio uobičajen programski jezik u školama, ali sam ubrzo prešla na Logo jer mi se činio primjerenijim za osnovnoškolce.

mswlogo

qbasic

No, neću nastaviti s nabrajanjem programskih jezika, kojih je tijekom 25 godina rada u školi bilo puno. Iako, možda nećete vjerovati, ali u hrvatskim školama QBasic i MSWlogo su još poprilično zastupljeni. Skoknimo mi u današnje vrijeme u kojem, zahvaljujući novom engleskom kurikulumu za računalstvo u osnovnim i srednjim školama, imamo pravi procvat modernih aplikacija za učenje programiranja. Danas, zaista nema razloga da se svako, baš svako dijete ne okuša u programiranju. Neće svi biti programeri kad odrastu, ali odgovornost nas odraslih je da im pružimo mogućnost da zavire u taj svijet da nauče zaključivati, logično povezivati, razmišljati i da tako postanu spremniji za izazove budućeg posla.

Predlažem da počnete s aplikacijom Trči Marko (Run Marco!), avanturističkom igrom u kojoj pomažete Marku da prijeđe prepreke i sakupi blago pritom koristeći naredbe programskog jezika. Run Marco djelo je grčkog programera Kostasa Karolemeasa koji je aplikaciju napravio kako bi petogodišnjem sinu objasnio osnove programiranja. Pod znakovitim imenom tvrtke Allcancode (svi mogu programirati) nastala je aplikacija koja vizualnim jezikom i izvođenjem naredbi korak po korak na zabavan način uvodi djecu u svijet programiranja. Dostupna je na 20 jezika, uključivši i hrvatski te za sve mobilne uređaje ili u mrežnom pregledniku za računala. Isprobajte je, sigurna sam da ćete se brzo snaći.

run-marco4

Ukoliko tražite još neke programe ili stranice povezane s učenjem programiranja, svakako zavirite na stranice hrvatskog tjedna programiranja .

Nadam se da će sljedeća aplikacija na vašem mobilnom uređaju biti baš za učenje programiranja, slobodno se i vi veliki malo uživite u ulogu programera :)


Lidija-2013
Lidija Kralj je urednica digitalnog časopisa Pogled kroz prozor i portala ucitelji.hr, eTwinning ambasadorica za Hrvatsku i voditeljica projekta Sigurniji internet za djecu i mlade. Opširnije: http://lidija-kralj.from.hr/?page_id=73

Kroz Garanciju za mlade dodijelit će se 7,2 milijuna eura za poticanje STEM zanimanja

ICT industrija izvor je velikih povećanja produktivnosti u posljednjim desetljećima, njena obilježja su visoka inovativnost i ovisnost o stalnom tehnološkom napretku.

Industrija Informacije i komunikacije u Hrvatskoj broji 4.215 poduzeća. Broj zaposlenih u razdoblju 2010. – 2012. po godinama kretao se redom 31.843, 31.081 i 31.388 djelatnika. Ukupna dodana vrijednost industrije u 2012. bila je 11,22 milijarde kuna.

S obzirom na ogroman potencijal u zapošljavanju u ICT sektoru potrebno je preokretanje iznimno loših trendova među mladima i podizanje svijesti o inženjerskim, prvenstveno računarskim i informatičkim zanimanjima.

Radi se o zanimanjima koja pružaju pojedincu ogromne mogućnosti zapošljavanja i velika je prilika za zapošljavanje posebice mladih Vještine u području IT sektora povećavaju im zapošljivost a otvaraju im i mogućnosti za samozapošljavanja na iznimno interesantnim radnim mjestima.

Kao glavni problemi industrije ističu se: brze promjene, a time i potreba za kontinuiranim ulaganjem.

Kada se analizira potražnja za radnicima unutar poslova informatike u 2013. godini, najviše potreba odnosi se na visokoobrazovane radnike (5-godišnji studij-razine magistar), a najtraženiji informatički posao prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2013. godini je analitičar/analitičarka sustava i programer za razvoj aplikacija te stručnjak/stručnjakinja za razvoj baza podataka (web i multimedija).

Uvidom u pojedine Prijave potrebe za radnicima i tražena radna mjesta vidljivo je da traženi informatički stručnjaci moraju vladati određenim tehnologijama za pojedine vrste poslova npr. u slučaju programera su Oracle, Java i Microsoftove serverske tehnologije, kod sistemskih inženjera -Linux, IBM i HP-UX; dok je za stručnjaka za razvoj baza podataka – web i multimedijske inženjere – važno poznavati PHP i mySQL, potom HTML/CSS/JavaScript te Adobeove tehnologije.

Ishodi učenja u kvalifikacijama na srednjoškolskoj razini obrazovanja u sektoru ICT-ja nisu komplementarni s potrebama poslodavca slijedom čega će Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru izraditi standarde zanimanja u IT sektoru temeljem kojih će obrazovni sustav izraditi kurikulume čiji će ishodi učenja biti sukladni potrebama tržišta rada.

U području tercijarnog obrazovanja, postoji nezadovoljena potražnja za osobama koje se bave razvijanjem softvera. Također, postoji i regionalna neusklađenost u ponudi i potražnji vezano za ove vještine.

Analizom prijave potreba za radnicima za drugim poslovima (koji se ne odnose na informatiku) prati se rast ukupne potražnje odnosno uključivanje ICT vještina u gospodarske sektore koji nisu vezani za ICT te se u većini slučajeva iskazuje potreba za digitalnim kompetencijama.

Slijedom navedenog, a u cilju usklađivanja ponude i potražnje Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ulaže dodatne napore kako bi se javnost senzibilizirala u pogledu važnosti ulaganja u informatičku pismenost građana te kako bi se promovirala ICT zanimanja i karijere.

Istraživanja o profesionalnim namjerama učenika koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje među završnim razredima osnovne i srednje škole pokazuju da se u posljednje tri školske godine nije znatnije mijenjao broj učenika osnovne školi koji biraju strukovna zanimanja. S obzirom na vrstu četverogodišnjih obrazovnih programa, oko 20% učenika osnovne škole izrazilo je interes za područje Elektrotehnike i računalstva, a udio učenika zainteresiranih za istu vrstu trogodišnjih obrazovnih programa iznosi oko 8%. Postotak učenika završnih razreda srednje škole koji su izrazili interes za studiranje u području tehničkih znanosti iznosio je oko 22%.

Slijedom navedenog izrađuju se Preporuke prema obrazovnom sustavu za upisnu politiku i politiku stipendiranja uključujući preporuke koje se odnose na ICT sektor, koje se koriste kod definiranja upisnih kvota, dodjele stipendija i dodatnih bodova koje studenti mogu ostvariti kod smještaja u studentske domove.

Kako je vidljiv stalan trend opadanja broja upisanih u navedene programe, zajedno s opadanjem rezultata koje studenti postižu u ključnim STEM i ICT područjima tijekom prvih godina studija u okviru aktivnosti Garancije za mlade definirana je mjera Jačanje ključnih kompetencija u STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics) i ICT (Information and Communication Technologies) područjima za osobe koje su završile srednjoškolsko obrazovanje s ciljem upisa u studijske programe u STEM i ICT području – kao mjera podrške osnaživanju kapaciteta učenika strukovnih škola kako bi upisali i uspješno završili tercijarno obrazovanje na način da im se pomogne prilikom premošćivanja rupa u znanju koje su nastale kao rezultat neadekvatnog obrazovanja.

Ova aktivnost bit će usmjerena na mlade osobe koje su završile srednje strukovno i opće obrazovanje prije upisa u tercijarno obrazovanje. Putem ove mjere mladima će biti omogućeno stjecanje ključnih kompetencija u STEM i ICT području, čime će im se olakšati pristup tercijarnom obrazovanju u navedenim područjima, pružit će im se relevantni ishodi učenja, čime će se utjecati na smanjenje napuštanja obrazovanja tijekom prve godine studija, povećat će se stopa uspješnog završavanja studija te povećati zapošljivost i pristup stjecanju više kvalifikacije. Mjera će biti implementirana putem MOOC-ova (Massive open online courses – Masivni otvoreni on-line tečajevi), gdje će osobama zainteresiranim za studiranje u navedenim programima biti dodijeljeni vaučeri.  MZOS planira dodjeljivati vaučere u iznosu od 200 EUR za nabavu informatičke opreme (primjerice, računala) mladima koji su završili srednjoškolsko obrazovanje i nisu se upisali u tercijarno obrazovanje.

Aktivnost će se provoditi u razdoblju od 2015. – 2020., a ukupna vrijednost mjere je 7.200.000,00 EUR

 


Krunoslav Vidić
Autor teksta Krunoslav Vidić glasnogovornik je Ministarstva rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske.

Preuzmite inicijativu

Ili što se može promijeniti u tri mjeseca?

 

Sve!

Ne vjerujete?

Lako je reći/napisati, ali kako to dokazati/pokazati.

Dođite na eSkills „TVZ Mc2 2014 Lessons Learned“ skup i saznajete od samih studenata, vaših kolega. Tamo ćete vidjeti što se može u samo tri mjeseca ako se bavite razvojem mobilnih aplikacija, ali princip je isti.

I ne nasjedajte na marketing, ne traje to samo tri mjeseca, naravno da je to dio cijelog procesa studiranja, ali tri su mjeseca ključna i dovoljna za drastične promjene u životu.

Za one koji neće biti u mogućnosti navratiti evo i kako i kada to provesti:

Kako:

Prije svega valja preuzeti odgovornost za sebe i svoju karijeru. Pa radi se o vama, ne dozvolite da vam drugi kroje put. Makar to bili i roditelji i/ili nastavnici.

Drugo, preuzmite inicijativu, tražite. Bit će vam dano. Pronaći ćete. Ako ništa drugo onda ljude, firme koje vam mogu/žele pomoći.

I treće, najvažnije, budite izvrsni. Ili bar težite tome, onda nema krize. Za izvrsne u svakom području ima dovoljno posla. I previše. Vjerujte mi.

 

Tijekom studija:

Ne žurite, jurite za ocjenama, one su najmanje važne. One su samo prolazni cilj do diplome, a kasnije vas nitko neće za njih pitati. Osim ako niste bili super odlikaš, a i to neće biti presudno, važna je izvrsnost. Postignite ju tijekom studija. I to neka bude vaš glavni cilj. U čemu?

To neka bude drugi, ne manje važan cilj!

Na prvoj godini, već na prvom semestru naučite studirati. Efikasno. Što se od vas očekuje i kako ćete to postići na za vas najbolji način.

Na drugoj godini počinje istraživanje. Ona je presudna, pa neka traje i duže. Iskoristite sve pogodnosti. Naučili ste studirati, sad istražujte. Što vam se sviđa, što je profitabilno, što vam od znanja i vještina nedostaje, što bi mogli i/ili htjeli raditi, gdje?

Provedite godinu (ispite se naučili davati na prvoj, zar ne?) istražujući. Zašto ne i vani? ERSAMUS je idealna prilika da proširite vidike. Još se nitko nije vratio nezadovoljan.

I treća, završna. Ona služi samo za stjecanje izvrsnosti u onome što ste odabrali. Pronađite dobre mentore, odaberite dobru praksu. Okušavajte se u realnim uvjetima, pričajte s poslodavcima. Dokazujte se, steknite certifikate, izradite nešto. Ako treba i tu odugovlačite, ali sad samo u smjeru izvrsnosti. Što budete bolji, bolji od svojih kolega/konkurencije, lakše ćete do slijedećeg cilja. Posla.

O poslu i zapošljavanju, nekom drugom prilikom.

Vidimo se 11.6.2014 u 18:30 u Maloj dvorani Tehničkog Veleučilišta, Konavoska 2.


Vjeran Bušelić
Vjeran Bušelić, voditelj Centra za karijerno IT savjetovanje Tehničkog Veleučilišta u Zagrebu, ugledni je informatički stručnjak i predavač koji zahvaljujući tridesetogodišnjoj aktivnoj karijeri ima izvrstan uvid u IT tržište rada u Hrvatskoj.

Kako ostvariti uspješnu IT karijeru: je li dovoljno imati dobru ideju?

Informacijske i komunikacijske tehnologije glavno su pokretačko gorivo modernog svijeta. Svi najvažniji izumi i inovacije u zadnjih tridesetak godina izravno se temelje na području informacijskih tehnologija ili one u njima imaju značajan udio. Uloga IT tehnologija  u budućnosti će biti sve veća i veća, a potreba za IT stručnjacima će rasti i u Hrvatskoj i u cijelom svijetu. Može se reći da je zaposlenje u IT industriji ne samo garantirano, nego i u većini slučajeva zanimljiv i izazovan posao.

IT je jedna od rijetkih profesija koja, na nesreću, ne zahtijeva formalno obrazovanje. Teško možete otvoriti ordinaciju ako niste liječnik koji je završio medicinski fakultet ili odvjetnički ured ako niste odvjetnik. IT-em se možete baviti čak i ako nemate nikakvu školu. Ipak, ako se želite baviti IT-em, svakako je najbolji početak da završite srednju, višu ili visoku školu informatičkog usmjerenja, jer će vam omogućiti stjecanje znanja koje će vam koristiti u karijeri.  U Hrvatskoj u svim većim gradovima ima srednjih i visokih škola informatičkog usmjerenja, s različitim programima usmjerenim u jezgreno i primijenjeno računarstvo, te se možete usmjeriti prema osobnim preferencijama i steći srednje, više ili visoko obrazovanje u području informacijskih tehnologija.

Nakon završetka škole dolazimo do pitanja zapošljavanja. Nekoliko je osnovnih opcija. Prva je zaposlenje u nekoj većoj ili srednjoj kompaniji u internom IT odjelu. Na takvom poslu ćete upoznati industriju u kojoj tvrtka radi, jer će vam primarna funkcija biti podrška poslovnim korisnicima. Druga opcija je da se zaposlite u nekoj primarno informatičkoj tvrtki te da radite na razvoju, prodaji ili podršci proizvoda za tržište, bilo da se radi o web ili mobilnim aplikacijama ili složenim poslovnim sustavima. Treća opcija je da odmah nakon završetka studija pokušate započeti svoj vlastiti posao, za što treba znanja i odvažnosti.  U svakom slučaju, kada se mladi stručnjak zaposli, počinje razdoblje intenzivnog učenja kako bi se znanje stečeno u školi moglo upotrijebiti u praksi.

Kada imate znanje, dobiti ćete ideje, koje mogu rezultirati pokretanjem tvrtke, jer ideja je početak svega. Svaku ideju je moguće realizirati i ponuditi na tržištu. Tržište se u principu regulira odnosom ponude i potražnje, dakle ako je ponuđeni proizvod konkurentan omjerom kvalitete i cijene ili nudi nešto što drugi proizvodi nemaju, vjerojatnost uspjeha je izvjesna. Naravno, riječ je o svjetskom tržištu, jer hrvatsko tržište nije ni približno zrelo za značajniju komercijalizaciju ideja poput svjetskog. Svaki segment gospodarstva u svijetu je dovoljno velik da ima u njemu zanimljivih niša. Za osmišljavanje i razvijanje ideje u svakoj od tih niša potrebno je industrijsko znanje koja mora postojati u timu. Ne možete razvijati inovativno rješenje za banke ako nemate pojma kako bankarstvo funkcionira.

Ideja sama po sebi ne vrijedi mnogo. Ideja ima puno, a put od ideje do komercijalizacije je najčešće dug i složen. Najčešći problem je osmišljavanje komercijalizacije proizvoda. Kreativci koji imaju ideje za razne aplikacije vrlo rijetko imaju istovremeno i vještine koje su potrebne za tržišno osmišljavanje i pozicioniranje proizvoda. Zbog toga je potrebno imati u timu i osobu koja će se brinuti za tržišnu strategiju i nastup.

Ako netko ima ideju, volju, znanje, vrijedan tim, dobru organizaciju te odgovarajuće financiranje, sigurno će naći način da zaobiđe sve prepreke. Svatko je sebi vjerojatno najveća prepreka i puno ideja se nikada ne realizira zato što ljudi odustaju prije nego što počnu, uz razne izgovore – ionako ne bih uspio, država će sve uzeti za poreze i slično. U SAD-u se 90% tvrtki ugasi u prve dvije godine poslovanja , a ni kod nas sigurno nije puno bolje. Rizik u poduzetništvu je normalan i mora se živjeti s njim. Ako za realizaciju ideje treba malo novaca, onda se može računati na crowdfunding ili poslovne anđele. Nakon takve rane faze razvoja, u sljedećoj fazi financiranje preuzimaju Venture Capital fondovi, kojih kod nas u Hrvatskoj nema, pa zbog toga startupi koji uspješno prođu prvu fazu inkubacije uglavnom od stane američkih ili europskih fondova budu „odvučeni“ van Hrvatske.

Kroz predavanja “Kako ostvariti karijeru u ICT-iju ili prepoznati priliku za pokretanje vlastite ICT startup tvrtke“ koja, u okviru inicijative eSkills, održavaju predstavnici članica CISEx-a u Rijeci, Osijeku, Splitu i Zagrebu, pokušati ćemo ove teme još više približiti učenicima i studentima, te ih motivirati na karijeru u IT industriji.

 


Dražen Oreščanin
O autoru
Dražen Oreščanin, predsjednik CISEx-a
http://blog.inteligencija.com

Dražen Oreščanin je jedan od troje osnivača i partnera u Poslovnoj inteligenciji. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Radiokomunikacije i profesionalna elektronika, a 2011. je završio poslijediplomski studij primijenjenog računarstva na Fakultetu elektrotehnike i računarstva čime je stekao titulu Magistar znanosti. Poslovnu karijeru je započeo u Zagrebačkoj banci gdje je od 1993. do 1998. sudjelovao u razvoju aplikacija za ocjenu kreditnog rizika i upravljanja rizikom te na razvoju sustava za izvještavanje. Nakon toga odlazi u Grupaciju Kaptol banke gdje je bio potpredsjednik za informacijsku tehnologiju. Od 2000. kao zamjenik direktora IT-a, odgovoran je za operativno upravljanje segmentima informacijskog sustava Agrokora. U Poslovnoj inteligenciji je od 2001. na poziciji direktora Strategije i razvoja, te je od 2010. na poziciji Predsjednika Uprave. Odgovoran je za razvoj novih tržišta, ostvarivanje i razvoj odnosa s partnerima i potencijalnim strateškim partnerima te strateški razvoj novih proizvoda i usluga. Sudjeluje na najsloženijim projektima primarno iz domene strateškog konzaltinga i implementacije sustava podatkovne integracije te upravljanja matičnim podacima u ulozi voditelja projekta, dizajnera rješenja i poslovnog i podatkovnog kod klijenata kao što su Hrvatski telekom, Crnogorski telekom, Telenor, Telekom Slovenije, Vipnet, Makedonski telekom, RTV Slovenija i Tisak. Predavač je na Visokoj školi za računarstvo u Zagrebu i veleučilštu VERN’, te povremeni kolumnist i autor u poslovno-računalnom magazinu Mreža. Od 10/2013 član je Upravnog odbora CISEx-a.