Započelo treće natjecanje studenata TVZ-a u izradi mobilnih aplikacija

Studenti TVZ-a  i ove godine nastavljaju s uspješnom praksom natjecanja za razvoj aplikacija na mobilnim platformama kojeg prati izuzetno velik broj IT partnera nudeći im svoje mentorstvo.

Zagreb, 26.  siječnja 2015. -  Na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu (TVZ) otvoreno je treće po redu natjecanje studenata – TVZ Mc2 2015.

Na otvaranju su brojnim studentima i partnerima o svojim iskustvima i preporukama govorili dizajner Tomislav Kozačinski, koji je i sam nekadašnji TVZ student te Darko Čengija,  osnivač i suvlasnik svjetski uspješne tvrtke UX Passion. U vrlo duhovitom i vizualno efektnom nastupu Tomislav je savjetovao studentima da prije svakog rada dobro upoznaju samog korisnika te njegove navike i razmišljanja. Kako je orijentacija na korisnika i osnova filozofije tvrtke UX Passion, Darko se odmah složio i u skladu s imenom tvrtke istaknuo i strast bez koje nema ni poslovne ni tehničke izvrsnosti.

Ugodno sam iznenađen brojem i kvalitetom IT partnera za čije će se mentoriranje studenti  boriti tijekom natjecanja. Iz iskustva znam kako su vrlo rijetke prilike da studenti i vrhunski profesionalci zajedno sudjeluju u finiširanju aplikacija“ izjavio je Darko Čengija, odajući tako priznanje organizatorima.

Studenti će u slijedećih mjesec dana imati prilike ugostiti predavače iz tvrtki Pet Minuta, ZIP, drap, Infinum, codeanywhere, Minus 5, SPAN, Trilix i Megatrend te će odslušati dvije dizajnerske radionice pod vodstvom dizajnera Bojana Kanižaja.

Nakon toga će, 17. ožujka, na klasičnom Speed Date druženju imati prilike formirati dizajnersko-programerski tim i od predstavnika udruge nezavisnih izvoznika softvera CISEx saznati temu natjecanja kako bi mogli započeti s radom.

Dodatnu vrijednost ovogodišnjeg natjecanja omogućila je druga partnerska udruga ZIP – Zagrebački Inkubator Poduzetništva, čiji je suosnivač Mihovil Barančić poručio: „Produbljujući suradnju s TVZ-om rado ćemo pružiti priliku natjecateljima da u našem prostorima „pitchaju“ pred potencijalnim mentorima iz partnerskih tvrtki, a onima koji će biti zainteresirani za vlastiti projekt, otvaramo ne samo naša vrate, već i kontakte“.

Uz podršku mentora, natjecatelji će radove predati do 1. svibnja, a finale će se, kao i lani održati u prostorima Hrvatske Gospodarske Komore, uz on-line odabir najboljih.

Informacije o natjecanju pratite na web stranici http://natjecanje.tvz.hr/.

Budućnosti poučavanja u digitalnom društvu

U Zagrebu je održana konferencija Future Teaching – eSkills in the Digital Society. Njen je zaključak: bez digitalizacije školstva i značajnog povećanja ulaganja u obrazovanje nastavnika ugrozit ćemo buduće generacije na tržištu rada

ZAGREB, 21. studenoga 2014. – U sklopu projekta eSkills for Jobs 2014 u Zagrebu je održana konferencija na temu budućnosti obrazovanja i školstva u svjetlu budućih potreba tržišta rada. Konferenciju su organizirali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Oracle, HUP ICT te Visoko učilište Algebra.

Na događanju su komentirane hrvatske strategije razvoja osnovnog i srednjeg obrazovanja za digitalno doba, projekt digitalizacije obrazovanja koje provodi tursko Ministarstvo nacionalnog obrazovanja, ali i predstavljene ideje boljeg usmjeravanja učenika prema inženjerskim zanimanjima.

Okupljene je na početku pozdravio Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra, koji je podsjetio kako je u proteklih godinu dana mnogo napravljeno na strategiji obrazovanja i, što je još važnije, postoje sredstva koja bi realizaciju te strategije mogla učiniti mogućom.

“Želimo otvoriti pitanje kako ugraditi informatičke vještine u naše kurikulume. Kad o tome govorite na generalnoj razini, svi se slažu kako je isto neophodno. No, kad krenete ozbiljno razgovarati o samoj provedbi, sve stane. Želja nam je u obrazovanje neizbježno ugraditi digitalne vještine, kako korisničke, tako i profesionalne.”, rekao je u uvodu konferencije Mislav Balković.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Vedran Mornar, iznio je svoju viziju osnovnog i srednjeg obrazovanja za digitalno doba u Hrvatskoj.

Vedran Mornar

Vedran Mornar

“Strategija obrazovanja donesena je i dosta je dobro naglasila značaj ICT-a u obrazovanju. Nažalost, problem će uvijek biti financije, jer je strategija propisala da ćemo do 2020. ulagati 6 posto BDP-a u obrazovanje. Mi sad ulažemo oko 3,5 posto, a ove smo godine smanjili ulaganje u obrazovanje za više od 200 milijuna kuna. I u toj kroničnoj besparici mi se moramo snalaziti”, objasnio je stanje u obrazovanju ministar Mornar.

Osvrnuo se na promjene u kurikulumu koje bi se trebale provesti od sljedeće godine te istaknuo kako trebamo biti oprezni s uvođenjem informatike i programiranja od prvog razreda, što neki zagovaraju.

“S pojedinih tehničkih fakulteta zagovaraju da treba uvesti programiranje od prvog razreda. Ja sam oprezan jer sam vidio što su matematičari učinili s prevelikim forsiranjem visoke matematike. Ne želimo da djeca zamrze informatiku jer smo ju previše ili prerano forsirali. No, informatika bi morala biti obvezni predmet, kao i strani jezik”, rekao je ministar Mornar te dodao kako su svjesni da djeca iz škola izlaze s površnim znanjima te da ne znaju samostalno razmišljati i rješavati probleme. Upravo bi promjena kurikuluma trebala promijeniti i način razmišljanja te rasteretiti učenike.

“Moja vizija škole je škola iz koje bi se došlo kad bi se sve naučilo. Kod nas je trenutačno obratno. Djeca dolaze iz škole, a na roditeljima je da ih poduče svime što mi u školi jednostavno nismo stigli”, istaknuo je ministar Mornar.

Turski projekt informatizacije obrazovanja, „FATIH”, prezentirao je Mustafa Hakan Bücük, direktor odjela istraživanja i razvoja turskog Ministarstva nacionalnog obrazovanja.

Istaknuo je kako od 80 milijuna stanovnika Turske, njih 36 milijuna, redovito koristi internet i društvene mreže. Pridoda li se tome i podatak da je više od 42 posto stanovnika mlađe od 24 godine, pojavljuje se potreba za promjenom pristupa obrazovanju.

“U Turskoj imamo 18 milijuna učenika i studenata i treba odgovoriti na njihove potrebe. Postojeći obrazovni programi jednostavno ne odgovaraju potrebama današnje djece. Oni koriste drugačiji jezik pa ako želite komunicirati s njima, morate promijeniti obrazovno okružje”, naglasio je Bücük.

Projekt “FATIH” započeo je 2010. godine, i obuhvatio je više od 11 milijuna učenika i studenata te 800 tisuća učitelja. Svaki učenik i učitelj dobio je tablet računalo, uveden je širokopojasni internet u škole, kontinuirano se radi na stvaranju i upravljanju obrazovnog e-sadržaja, a najvredniji dio projekta je 350 tisuća “pametnih LCD ploča” koje su osmišljene posebno za projekt “FATIH”.

Mustafa Hakan Bücük

Mustafa Hakan Bücük

“Moramo raditi i na obrazovanju učitelja, jer ako im date opremu koju oni ne žele koristiti, niste učinili ništa. Kroz interne treninge učimo ih kako koristiti novu tehnologiju i potičemo da se njome koriste u predavanjima”, istaknuo je Bücük.

Projekt “FATIH” nije obuhvatio samo obrazovni sustav, već je ostavio pozitivne posljedice i na gospodarstvu Turske. Naime, na javnom natječaju preferirane su domaće tvrtke koje su uložile svoje znanje i proizvodne kapacitete. Tako su “pametne ploče”, koje obuhvaćaju običnu ploču, bijelu ploču i LCD ploču osmišljene posebno za potrebe ovog projekta. Dizajn je izazvao zanimanje i drugih država te su takve ploče prodane i u inozemstvo. Tome treba pridodati i da na razvoju digitalnog sadržaja rade profesionalne tvrtke od kojih tursko Ministarstvo kupuje gotov proizvod.

Digitalne vještine (eSkills) imaju ključnu ulogu u razvoju društva jer se sve više e-usluga uvodi u javni i privatni sektor, a na tržištu rada kronično nedostaju novi ICT profesionalci koji će razvijati i implementirati tehnologiju. Pojedinci trebaju digitalne kompetencije i informacijsku pismenost kako bi mogli ravnopravno sudjelovati u svakodnevnom životu.

Upravo u odgoju nove generacije digitalnih urođenika i ICT profesionalaca, ključnu ulogu igraju školovani i kompetentni nastavnici, koji pripremaju mlade za izazove stvarnog svijeta.

“Studenti i učenici tijekom školovanja moraju biti izloženi dovoljnoj količini znanja iz područja ICT-a, ne nužno u toj mjeri da budu gotovi IT profesionalci nakon srednje škole, ali svakako u dovoljnoj mjeri da već tijekom školovanja pravovremeno mogu prepoznati svoje interese i sklonosti za ICT tehnologije te se prema njima edukacijski i profesionalno usmjeravati”, naglasila je Jane Richardson, direktorica programa Oracle Akademije. “Studenti moraju stjecati znanja koja su odmah relevantna za tržišta rada i priznata u svim zemljama, ona se pritom moraju pridržavati nacionalnih standarda u pogledu visokog obrazovanja, jer u suprotnom ta znanja nisu toliko vrijedna u praksi”, istaknula je Richardson te pokazala nekoliko primjera dobrih europskih praksi povezivanja srednjoškolskih nastavnih programa s najnovijim tehnologijama i programom školovanja nastavnika koje Oracle Academy provodi na globalnoj razini.

sudionici panela

Današnja konferencija na temu budućnosti obrazovanja zaključena je panelom na kojem su sudjelovali Vedran Mornar, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Mario Kovač, redovni profesor s FERa, Zvonimir Stanić, ravnatelj CARNeta, Miroslav Končar, Oracle te Adrian Ježina, predsjednik HUP ICT udruge, a moderirao je Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra.

Fokus panela bio je na problematici kako transformirati obrazovanje učitelja i nastavnike da budu spremni na kvalitetan način podučavati i pripremati djecu za digitalna zanimanja te debati o kvotama za upis studenata na studije informatike i računarstva.


vezani dokumenti:

 

FATIH Project
prezentacija Mustafe Hakana Bücüka (PDF)

Predstavljanje analize interesa mladih za STEM studijima
prezentacija Igora Drvodelića (PDF)

Rezultati analize interesa za STEM studije

Iako je u 2014. primijećen porast interesa mladih za studijima računarstva, Hrvatska će se još nekoliko godina boriti s problemom nedostatka IT stručnjaka. Interes za studijima računarstva, izuzev ove godinu u kojoj raste 20 posto, zadnjih je pet godina bio u padu te će biti teško nadoknaditi tu razliku. Unatoč tome što se IT stručnjaci zapošljavaju gotovo odmah po završetku studija i što će ih u EU uskoro nedostajati gotovo milijun, mladi u Hrvatskoj se i dalje teško odlučuju za računarske i IT studije, pokazuje analiza čiji su rezultati nedavno prezentirani na završnoj konferenciji projekta “eSkills for Jobs” u Rimu te danas u Zagrebu

RIM/ZAGREB, 19. studenoga 2014. – U sklopu CARNetove konferencije CUC 2014 danas su predstavljeni rezultati analize interesa mladih za studijima računarstva i informacijskih tehnologija, koji su ujedno bili predstavljeni i na završnoj konferenciji ovogodišnjeg projekta eSkills for Jobs u Rimu. Ova se područja smatraju ključnima jer praktički jamče karijeru u danas vrlo atraktivnom sektoru – dovoljno je reći da će Europi do 2020. nedostajati oko 900.000 stručnjaka za računarstvo – ali unatoč tome što je i Hrvatska u samom vrhu po nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji, budući studenti i dalje se radije odlučuju za društveno-humanističke studije koji rezultiraju profesijama koje nisu toliko tražene na tržištu rada.

Središnji prijavni ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje napravio je kvalitativnu analizu interesa maturanata za studije iz područja računarstva, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, poslovne informatike i matematike kako bi se vidjelo kakvi su trendovi u Hrvatskoj vladali u periodu od 2010. do 2014. Analiza ovih pet godina tijekom kojih se proces prijave za upis na visoka učilišta provodi putem Nacionalnog informacijskog sustava prijave na visoka učilišta (NISpVU) provedena je kako bi se vidjelo postižu li se kroz razne inicijative – pa i kroz eSkills for Jobs i srodne projekte – određeni pomaci te biraju li mladi na tržištu mnogo traženija inženjerska zanimanja. Dobiveni trendovi uspoređeni su s podacima Državnog zavoda za statistiku i Eurostata o broju studenata koji završavaju računarske studije, što ovu analizu čini vrlo relevantnom i sveobuhvatnom; pritom valja imati na umu da podaci Državnog zavoda za statistiku i Eurostata još nisu dostupni za 2013. i 2014. pa se ne mogu usporediti na europskoj razini.

Iako je Hrvatska imala uzlazni trend u broju diplomiranih studenata računarstva od 2004. nadalje, te smo u 2012. godini dosegli 1.500 visokoobrazovanih inženjera računarstva godišnje, analiza prijava putem sustava državne mature govori da je broj prijava za ove studije ipak od 2010. padao iz godine u godinu, a oporavak i porast broja prijava za 20 posto dogodio se tek u 2014.

Ohrabrujuće je, međutim, što mladi računarske i informacijsko-komunikacijske studije tijekom posljednje tri godine u sustavu odabira fakulteta rangiraju na viša mjesta pa su im tako ove godine studiji računarstva bili prosječno na 3,8. mjestu dok su u 2011., primjerice, prosječno zauzimali skoro 7. mjesto.

Međutim, ovakav trend interesa za studije računarstva pokazuje da će i hrvatski poslodavci u narednih tri do pet godina imati dodatnih problema pri zapošljavanju IT profesionalaca jer dostupna radna snaga neće moći zadovoljiti rastuću potražnju na tržištu rada, a naročito ima li se u vidu i određena stopa odljeva mladih u inozemstvo.

Analizom Agencije za znanost i visoko obrazovanje u sklopu projekta eSkills for Jobs također su bile obuhvaćene i dodatne kategorije iz kojih se obično regrutiraju IT profesionalci (dakle – društveni smjerovi poput studija informacijsko-komunikacijskih znanosti i poslovne informatike, ali i prirodoslovnog studija matematike) te je utvrđeno da je stanje ovdje još gore: negativan trend prijava za ove vrste studija pokazuje da oni također neće uspjeti odgovoriti na povećanu potrebu za IT stručnjacima na tržištu rada u Hrvatskoj i EU.

IT sektor u Hrvatskoj jedna je od rijetkih gospodarskih grana koja unatoč recesiji kontinuirano raste i zapošljava nove stručnjake, no krajnje je vrijeme da se i država počne prema ovom sektoru odnositi odgovornije i dodatno uključivati kroz, primjerice, povoljnije uvjete poslovanja. Kolege iz Rumunjske u Rimu su nas, primjerice, upoznali s načinima na koje ta zemlja privlači strane investicije u IT sektor, posebnim zakonom kojim su IT profesionalci pojedinih stručnih kvalifikacija u potpunosti oslobođeni poreza na dohodak, čime se indirektno smanjuju i troškovi investitorima koji ondje žele razvijati usluge ili softver“, naglasio je Hrvoje Balen, nacionalni koordinator inicijative eSkills for Jobs za Hrvatsku, prezentirajući rezultate spomenute studije na završnoj konferenciji u Rimu. “Trend povećanog interesa za studijima računarstva, naročito u ovoj godini, ohrabrujuć je i pokazuje da je dio mladih svjestan u kojem se sektoru nalaze atraktivne karijere, kao i da su projekti poput inicijative ‘eSkills for Jobs’ uspješni. No, budući da se nedostatak stručnjaka neće na tržištu rada uspjeti popuniti samo ovim inženjerima jer mnogi mladi žele i napustiti Hrvatsku, neophodno je aktivnije pristupiti prekvalifikaciji i usavršavanju nezaposlenih, primjerice kroz industrijski certificirane programe, kako bi popunili radna mjesta, prvenstveno programera tj. softverskih developera za koje se kontinuirano otvaraju radna mjesta“, zaključuje Balen.

“Na broj upisnih mjesta na studiju računarstva otpada 9,4% od ukupne kvote svih studijskih programa. Pokazalo se da na interes za studije računarstva znatno utječe upisna kvota tih studija. U slučaju kada se kvote kroz godine smanjuju smanjuje se i upisni interes, a u slučaju povećanja upisnih kvota raste i interes za te studijske programe. S obzirom na trend smanjivanja upisnih kvota, preokret bi donijelo povećanje broja upisnih mjesta na te studije, što trenutno nije moguće bez većih financijskih ulaganja države i gospodarstva”, istaknuo je Igor Drvodelić, zamjenik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje. “Sljedeći važan parametar koji utječe na interes su i uvjeti upisa na računarske studije, koji su naravno s potpunim pravom teži od prosjeka. Pritom najveći utjecaj ima znanje matematike, koje je ključno za uspješno studiranje na studijima računarstva, ali na ispitu državne mature iz matematike kandidati postižu lošije rezultate u usporedbi s rezultatima ostalih ispita, što je potvrdilo i PISA istraživanje, gdje je Hrvatska postigla ispodprosječne rezultate matematičke pismenosti. Stoga je izuzetno bitno provesti reforme osnovnog i srednjeg obrazovanja, u skladu sa Strategijom znanosti i obrazovanja”, naglasio je Drvodelić.

Igor Drvodelić

Igor Drvodelić

Izrađenu analizu interesa mladih za računarskim i IT studijima u Rimu je pohvalio i g. André Richier iz Europske komisije, odgovoran za digitalnu ekonomiju u DG Enterprise and Industry. Richier je naglasio kako “ovako mjerljivu i konkretnu analizu na ulaznoj strani u sklopu projekta ‘eSkills for Jobs’ još nije napravila niti jedna druga država u projektu, a upravo su analize poput ove ono što nam treba kako bismo bolje razumjeli kako mlade motivirati za inženjerske i poglavito IT studije”.

Na pitanje zašto mladi nisu zainteresirani za tehničke studije koji nude sigurnu karijeru i budućnost pokušali su odgovoriti i sudionici panela Igor Drvodelić, zamjenik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), Leo Mršić, direktor tvrtke IN2data i stručnjak na pripremi analize sektora elektrotehnike i računarstva,  Ivan Ante Nikolić, direktor tvrtke Blink i član HUP ICT udruge te Dario Sušanj, predstavnik eSkills projekta. Panelisti su se složili kako je jedan od problema i činjenica da se ne ulaže dovoljno u obrazovanje mladih i usmjeravanje u informatička zanimanja od najranijeg doba. Istaknuli su kako je potrebna sveobuhvatna strategija koja bi uključila gospodarstvo, obrazovanje i porezni sustav kako bi se i tvrtkama olakšalo traženje kvalitetnog kadra, ali i kako bi se mladi znali ‘prodati’ na tržištu rada.

„Rumunjska i Estonija su nakon 10 godina ulaganja postale poželjna ICT odredišta. Ovo nam je zadnji vlak da učinimo nešto jer bi nam se moglo dogoditi da se tvrtke počnu okretati Srbiji i Bugarskoj koje već ulažu u informatičare i matematičare“, upozorio je Ivan Ante Nikolić.

U sklopu eSkills sadržaja jedno od predavanja održala je izvršna direktorica tvrtke ‘Projekt jednako razvoj’ Ana Fresl, na temu kakvi edukativni projekti mogu najlakše ostvariti pravo na financiranje iz fondova Europske unije. Spomenula je i istraživanje prema kojem je najviše projekata odobreno u Osječko-baranjskoj županiji, a više od 67 posto projekata otpada na javne organizacije.

Ana Fresl

Ana Fresl


vezani dokumenti:

 

Predstavljanje analize interesa mladih za STEM studijima
prezentacija Igora Drvodelića (PDF)

eSkills Croatia: Interes mladih za STEM studije
prezentacija Hrvoja Balena (PDF)

Poziv na eSkills događanja na konferenciji CUC 2014

Pozivamo vas niz predavanja inicijative eSkills for Jobs 2014 koje organiziramo u sklopu ovogodišnje konferencije CUC, a usmjerenih na osvještavanje javnosti koje vještine i znanja se traže te će se tražiti na tržištu rada u budućnosti.

 

U sklopu predavanja bit će govora o najboljim EU financiranim EDU projektima te će po prvi puta biti predstavljeni rezultati provedene analize o interesu maturanata za studije iz područja računarstva, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, poslovnu informatiku i matematiku, koje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje.  Ovom će izlaganju uslijediti i panel rasprava na temu „Zašto mladi nisu zainteresirani za tehničke studije koji nude sigurnu karijeru i budućnost? Zašto ih privlače društveno-humanistički studiji koji ne nude konkurentnost na tržištu rada“

 

Mjesto:  Hotel Antunović, Zagreb

Vrijeme:  srijeda, 19. studenog 2014. g

 

Raspored događanja:

09:00 – 09:45   eSkills predavanje:  “EU financirani EDU projekti – što najbolje prolazi?

Ana Fresl, izvršna direktorica, tvrtka Projekt jednako razvoj

 09:45– 10:30     eSkills predavanje: „Predstavljanje analize interesa mladih za STEM studijima – studijima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike

Igor Drvodelić, AZVO i Hrvoje Balen, nacionalni kontakt za provedbu eSkills inicijative u Hrvatskoj

 PAUZA

11:00-12:30        eSkills panel: „Zašto mladi nisu zainteresirani za tehničke studije koji nude sigurnu karijeru i budućnost? Zašto ih privlače društveno-humanistički studiji koji ne nude konkurentnost na tržištu rada?“

Sugovornici:

  • Igor Drvodelić, Agencija za znanost i visoko obrazovanje
  • Mislav Balković, Visoka škola za primijenjeno računarstvo Algebra
  • Leo Mršić, predsjednik uprave Lantea grupe
  • Ivan Ante Nikolić, direktor tvrtke Blink te predstavnik ICT udruge Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-IKT)
  • Hrvoje Balen, predsjednik upravnog vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo Algebra i glavni nacionalni kontakt eSkills inicijative u Hrvatskoj

Tema panela: Proteklih nekoliko godina, nakon dramatičnog pada koji je koincidirao s početkom krize, interes mladih za studiranjem matematike, tehničkih studija, inženjerstva, računarstva stagnira. Agencija za znanost i visoko obrazovanje provela je, u suradnji s partnerima, dubinsku analizu podataka iz posljednjih nekoliko godina koji pokazuju pune razmjene ovoga problema. Istovremeno, iako je interes među maturantima za studij računarstva u blagom porastu kada se gledaju studiji koje oni preferencijalno biraju nakon mature i prije upisa, i dalje su najpopularniji društveno-humanistički studiji koji ne nude sigurnu perspektivu na tržištu rada budući da je broj njihovih nezaposlenih diplomanata kontinuirano velik. To ukazuje i na probleme visokog školstva koje ne obrazuje kadrove kakvi su potrebni tržištu rada, ali istovremeno postavlja pred svih nas velik i odgovoran zadatak: kako mlade još kroz školski sustav motivirati da se odluče za tehničke i prirodoslovne studije, uključujući i računarstvo, i da postanu nove generacije stručnjaka kakve Europi i Hrvatskoj uistinu nedostaju.

Sudbina? No way, stvarate vlastiti životni put

Sjećam se prvih dana srednje škole na predmetu elektrotehnika, gdje sam oduševljeno proučavao rad sinkronih i asinkronih motora, elektroinstalacija i ostalih tehnika povezanih s pojmom «jako strujaša» kako su nas tada zvali u tehničkoj školi. Rad s elektrosustavima visokoga napona je tada bilo nešto što sam mislio da ću raditi cijeli život i usmjeravao sam svu svoju edukaciju i školovanje prema tom cilju.
Gdje sam danas?
Blizu, a opet daleko..
Put od srednjoškolca visoke struje, koji je sebe vidio u HEP-ovom radnom odjelu, koji je zavidio HEP-ovcima dok ih je promatrao kako pažljivo proučavaju tek montirani transformator u seoskoj trafostanici, do onoga što sam postao danas, a mogu se potpuno samouvjereno nazvati Stručnjakom za edukacijske tehnologije, je nadasve zanimljiv.
Kako sam završio ovdje gdje jesam? Na teži način. Od elektrotehnike iz srednje škole nastavio sam istim smjerom i na fakultetu, da bi se na drugoj godini preusmjerio na elektroniku i na kraju završio na telekomunikacijama. Nakon završenog fakulteta samo obaveza služenja civilnoga vojnog roka me dovela ovdje gdje jesam.
U CARNetu sam, nakon početnog uhodavanja, pokazao interes za Linux i Moodle, koje su kolege spominjali tu i tamo. Ubrzo sam se našao pred zadacima na koje me nije pripremio ni fakultet ni srednja škola. Svaki zadatak i svaki sustav su bili nešto novo za mene, savladavao sam tražene obaveze i učio na teži način. Od svega čega sam se dotaknuo tijekom školovanja, koristile su mi Osnove C++, a sve ostalo je došlo kasnije.
Je li me to spriječilo da danas baratam sustavima i tehnologijama koje se kriju iza skraćenica CMS, LMS, LCMS, MDM, LAMP, PHP, itd? Nije.

Koja je poanta ove moje «štorije» do sada?
Bez obzira koje usmjerenje za svoju profesiju odabrali, u početku školovanja vas ništa neće i ne može spriječiti da budete baš ono što želite, kasnije, tijekom svog života i karijere. Hoće li vam biti teže ako mijenjate profesiju? Definitivno hoće, ali to nije prepreka.
Nekadašnje vrijeme u kojem su nam naši roditelji govorili da izučimo struku, upišemo fakultet i pokušamo se zaposliti u velikoj firmi kako bismo uživali do mirovine, su daleko iza nas. Tehnologija se mijenja strahovito brzo i konstantno usavršavanje i razvijanje vlastitih vještina je neophodno, da bismo ostali u korak s današnjim potrebama radnog mjesta IT stručnjaka. Voditi se mišlju, ja sam fakultet završio, sad sam gospodin inženjer i nitko mi nije ravan je ravno profesionalnom samoubojstvu.
Vještina je nešto što se uči i trenira. Vještine je potrebno graditi i razvijati tijekom karijere prilagođavajući ih poziciji na kojoj radite i zahtjevima koji se pred vas postavljaju. Izreka «Hire a character train skill» nas upućuje na to da je izgradnja vlastitog stava, želje za uspjehom i posvećenosti poslu na prvom mjestu. Vještine potrebne za uspješno savladavanje tih obaveza će te usavršiti. Ja sam primjer tome.

Na kraju, IT industrija je strahovito dinamična i pomalo zabavna. Odabir fakulteta IT smjera će vam olakšati uspon kroz karijeru i definirati vas i ono što će te postati. Ali to nije uvjet. Uz osnovno školovanje širite svoje znanje. Nikad nije lakše nego danas dobiti tražene informacije i znanje. Uz Masivne online otvorene tečajeve (MOOC), online tutorijale, video upute, forume, blogove kao i online studije, koji se provode u potpunosti online, samo nebo vam je granica. Samo pazite na tri važne stvari:

  • ne postoji nešto kao, „ja to ne mogu“ i „ja to ne znam“.
  • traženje informacija na internetu je kao piti vodu s hidranta. Pažljivo birajte koje su informacije vjerodostojne, a koje ne.
  • učite na tuđim greškama, a ne na svojim.

tom
Tomislav Negulić radi u Službi za edukacijske tehnologije unutar Hrvatske Akademske i Istraživačke Mreže CARNet, na tome da pruži najbolju podršku Hrvatskom edukacijskom sustavu na području korištenja ICT-a.

Programiranje od malih nogu

Kad se priča o svim X, Y ili Z generacijama shvatim da nisam ni blizu njih, barem po godinama. Nisam ni baš A generacija, ali odrasla sam bez računala i programirati sam prvi put počela u srednjoj školi, zagrebačkom MIOC-u prije malo više od 30 godina. Moji prvi jezici bili su Fortran i Pascal i iako je Fortran relativno brzo otišao u zaborav, Pascal me prati još i danas. Mislim da je učenje Pascala stvorilo odgovarajuće veze za algoritamsko zaključivanje u mom mozgu koje su ostale do danas. Na fakultetu slijedio je C i onda sam počela raditi u školi pa se vratila par koraka unatrag jer s djecom ipak ne možete početi s C-om. S djecom sam najprije počela raditi u QBasicu, koji je tada (devedesetih) bio uobičajen programski jezik u školama, ali sam ubrzo prešla na Logo jer mi se činio primjerenijim za osnovnoškolce.

mswlogo

qbasic

No, neću nastaviti s nabrajanjem programskih jezika, kojih je tijekom 25 godina rada u školi bilo puno. Iako, možda nećete vjerovati, ali u hrvatskim školama QBasic i MSWlogo su još poprilično zastupljeni. Skoknimo mi u današnje vrijeme u kojem, zahvaljujući novom engleskom kurikulumu za računalstvo u osnovnim i srednjim školama, imamo pravi procvat modernih aplikacija za učenje programiranja. Danas, zaista nema razloga da se svako, baš svako dijete ne okuša u programiranju. Neće svi biti programeri kad odrastu, ali odgovornost nas odraslih je da im pružimo mogućnost da zavire u taj svijet da nauče zaključivati, logično povezivati, razmišljati i da tako postanu spremniji za izazove budućeg posla.

Predlažem da počnete s aplikacijom Trči Marko (Run Marco!), avanturističkom igrom u kojoj pomažete Marku da prijeđe prepreke i sakupi blago pritom koristeći naredbe programskog jezika. Run Marco djelo je grčkog programera Kostasa Karolemeasa koji je aplikaciju napravio kako bi petogodišnjem sinu objasnio osnove programiranja. Pod znakovitim imenom tvrtke Allcancode (svi mogu programirati) nastala je aplikacija koja vizualnim jezikom i izvođenjem naredbi korak po korak na zabavan način uvodi djecu u svijet programiranja. Dostupna je na 20 jezika, uključivši i hrvatski te za sve mobilne uređaje ili u mrežnom pregledniku za računala. Isprobajte je, sigurna sam da ćete se brzo snaći.

run-marco4

Ukoliko tražite još neke programe ili stranice povezane s učenjem programiranja, svakako zavirite na stranice hrvatskog tjedna programiranja .

Nadam se da će sljedeća aplikacija na vašem mobilnom uređaju biti baš za učenje programiranja, slobodno se i vi veliki malo uživite u ulogu programera :)


Lidija-2013
Lidija Kralj je urednica digitalnog časopisa Pogled kroz prozor i portala ucitelji.hr, eTwinning ambasadorica za Hrvatsku i voditeljica projekta Sigurniji internet za djecu i mlade. Opširnije: http://lidija-kralj.from.hr/?page_id=73

Međunarodno priznanje hrvatskom ICT karijernom savjetniku

image

Vjera u studente, motivacija i otvaranje puta ka karijernom uspjehu neće proći nezapaženo – dokazao je Vjeran Bušelić dobivanjem međunarodnog priznanja u Oxfordu

Zagreb, 16. listopada 2014. – Vjeran Bušelić, viši predavač i voditelj Centra za karijerno savjetovanje NetAkademije Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (TVZ), osvojio je prestižno priznanje za izvrsnost Certificate of Excellence za najboljeg podržavatelja studentskih karijera. Radi se o značajnoj međunarodnoj konferenciji visokog školstva: Oxford Summit of Leaders koja je nagradila Bušelića za uspješan i kontinuirani rad sa studentima na unapređenju njihovih vještina i brzom zapošljavanju.

Među aktivnostima koje je organizator prepoznao i nagradio je svakako natjecanje studenata u razvoju mobilnih aplikacija: TVZ Mobile Challenge Cup (TVZ Mc2) – projekt proveden u sklopu inicijative eSkills for Jobs 2014 koji je postao vrlo popularan u hrvatskoj studentskoj, sveučilišnoj i poslovnoj ICT zajednici jer studentima pruža vrijedna praktična znanja kako bi se mogli uspješno natjecati na tržištu rada. Tu su još i klasična individualna savjetovanja, osiguravanje direktnih kontakata s predstavnicima poslovne zajednice, organiziranje i vođenje mjesečnih foruma s gostujućim predavačima iz poslovnog svijeta, promicanje karijernog razvoja u akademski nastavni program te aktivno sudjelovanje u relevantnim aktivnostima učilišta i u studentskim udruženjima.

image

Konferencija je trajala od 12. do 15. listopada 2014. i okupila je više od 150 predstavnika akademskih zajednica, znanstvenika, istraživača i investitora iz cijelog svijeta. Tema ovogodišnjeg skupa bila je Znanost i obrazovanje – inovativni modeli razvoja, a Bušelić je nastupio na panelu Učinkovite forme obrazovanja, znanosti i integracije s poslovanjem s izlaganjem na temu: Kako pomoći studentima da postanu uspješni? – Na sve moguće načine!

„Drago mi je što je jedna prestižna međunarodna ustanova prepoznala rezultate koje smo postigli na TVZ-u. Naime, Tehničko veleučilište ne samo da obrazuje studente nego ih aktivno potiče u rješavanju realnih situacija na tržištu, što iz godine u godinu potvrđuje kompetitivnu vrijednost našeg obrazovanja. Osobno, studentima uvijek nastojim pružiti više od klasičnog obrazovanja te ih nastojim dodatno motivirati da se na vrijeme zainteresiraju za svoju budućnost i izgradnju uspješne karijere. Svoju ulogu karijernog ICT savjetnika shvaćam ozbiljno, no ipak ne preozbiljno jer u protivnom ne bih uživao toliko studentsko povjerenje i podršku.“ – izjavio je Vjeran Bušelić.

Vjeran je i autor posta na našem blogu u kojem također obrađuje temu podrške studentima.

Prosječna plaća u ICT-u iznosi 6.866 kuna, za četvrtinu više od hrvatskog prosjeka

U redovitom istraživanju kojeg provodi portal MojPosao za potrebe projekta MojaPlaća, čiji je rezultat najveća baza podataka o plaćama u Hrvatskoj, pokazalo se kako prosječna neto plaća ICT profesionalaca u ovoj godini iznosi 6.866 kuna, što je za 28,91% više od prosječne mjesečne plaće u Hrvatskoj.

Ti se podaci temelje na uzorku od 2.924 ICT profesionalaca koji su sudjelovali u istraživanju MojaPlaća tijekom 2014. godine, zaključno s početkom listopada.

Zanimljivo je pogledati kako se mijenjaju plaće (u ICT sektoru) u ovisnosti o radnom iskustvu:

MojaPlaca1

U odnosu na prethodne tri godine, trend prosječnih neto plaća u ICT sektoru izgleda ovako:

MojaPlaca2

Na pitanje kakve dodatne beneficije ICT profesionalci najčešće imaju na radnom mjestu,najviše ispitanika (43%) navelo je prijenosno računalo za osobnu upotrebu, zatim 37% fleksibilno radno vrijeme, te 35% mobilni telefon za osobnu upotrebu.

Istraživanje je pokazalo i koja su najatraktivnija zanimanja u ICT sektoru. To su, redom:

  1.  Programer
  2. Informatičar
  3. Java programer
  4. .NET programer
  5. Sistem administrator.

uvodna fotografija: By Matthew (WMF) (Own work) [CC-BY-SA-3.0], via Wikimedia Commons