AZVO

I u 2015. vidljiv nastavak trenda porasta interesa za studijima iz područja računarstva i informatike

Analiza hrvatske Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koja je provedena drugu godinu za redom u sklopu EU inicijative “eSkills for Jobs”, pokazala je i ove godine rast interesa za studijima iz kojih izlaze IT stručnjaci. Riječ je o studijima iz područja računarstva, informacijsko-komunikacijskih znanosti, poslovne informatike i matematike, a iz kojih se i regrutira ponajviše novih zaposlenika hrvatskih ICT tvrtki i informatičkih odjela velikih kompanija. Ove studije upisalo je ukupno 8,5 posto više brucoša u odnosu na godinu prije, dok je interes na prijavama studija iskazalo 3 posto više kandidata, čime je Hrvatska jedna od rijetkih EU zemalja s pozitivnim trendom.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje i ove je godine, u sklopu EU inicijative “eSkills for Jobs”, provela kvalitativnu analizu podataka o upisima na ICT i srodne studije te općenito interesu mladih za studiranjem u tim područjima. Analizirani su podaci Središnjeg prijavnog ureda Agencije koje je centralno mjesto prijave na sva visoka učilišta u Hrvatskoj, a prikupljeni su kroz Nacionalni informacijski sustav prijava koji je u funkciji od 2010. godine. Cilj je ovog istraživanja pratiti trendove prijava mladih za informatičkim studijima, iz kojih izlaze trenutno najtraženiji zaposlenici. Naime, upravo zbog negativnih trendova u prijavama studenata i rastu potreba za implementacijom tehnologija u poslovanje, Europska komisija očekuje nedostatak od čak 820.000 IT stručnjaka u EU do 2020. godine.

U generaciji koja je 2015. imala pravo upisa studijskih programa na visokim učilištima, bilo je 40.879 potencijalnih studenata, što je otprilike jednako kao i zadnjih četiri godine, što znači da porast interesa nije izazvan povećanim brojem kandidata već povećanim interesom u populaciji i vjerojatno boljom informiranošću mladih. Gledano po studijskim poljima u kojima studiraju budući ICT stručnjaci, upis u tehničke studije računarstva porastao je za 8,5 posto, dok je upis u društvene smjerove informacijskih i komunikacijskih znanosti porastao za čak 11 posto.

Zanimljivo je promatrati i iz kojih škola dolaze budući ICT studenti, jer se na taj način može pristupati i ranom detektiranju talenata i raditi na njihovom usmjeravanju i razvoju. Naime, otprilike 60 posto prijava za ove studije dolazi iz strukovnih škola, dok 40 posto dolazi iz gimnazija. Međutim, dok je apsolutni broj prijava iz strukovnih škola već godinama stabilan, porast broja novoprijavljenih ili upisanih dolazi iz gimnazija – u zadnje četiri godine prijave gimnazijalaca su povećane za 20 posto.

Veseli nas što za ICT i srodne studije raste interes kandidata u zadnje dvije godine, što znači da su i mladi svjesni potražnje za ICT stručnjacima na tržištu rada. Ove godine je zabilježen i porast broja upisanih studenata te se nadamo da će se pozitivan trend nastaviti. Isto tako očekujemo smanjenje broja studenata koji odustaju od ICT i srodnih studija, posebno studenata koji su upisani s odličnim uspjehom u srednjoj školi. Za veće pomake potrebne su promjene u predtercijarnom obrazovanju čemu će, vjerujem, dati doprinos cjelovita kurikularna reforma“, izjavio je Igor Drvodelić, pomoćnik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Igor Drvodelić, pomoćnik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje

Igor Drvodelić, pomoćnik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje

Gledano po kapacitetima i kvotama visokih učilišta, na promatrane studijske programe moglo bi se upisati još otprilike 20 posto više studenata, no u ovom trenutku oni ostaju nepopunjeni jer je riječ o mjestima na izvanrednim studijima ili privatnim visokim učilištima, a koja podrazumijevaju određenu financijsku participaciju studenata. S obzirom da je niz istraživanja i analiza ukazalo na činjenicu da mladi prilično rijetko razmišljaju o zapošljavanju i perspektivi nakon fakulteta, a više o tome kako najlakše do diplome, jasno je zašto se ova kvota sporo popunjava. Potpunim iskorištenjem postojeće kvote, uz kvalitetniju pripremu u srednjoj školi te poboljšanje rada sa studentima prvih godina, na tržište rada bi se godišnje moglo plasirati i do 50 posto više IT stručnjaka.

Zahvaljujemo Agenciji za znanost i visoko obrazovanje na tome što su se i ove godine odazvali našem pozivu i proveli analizu interesa za ICT studijima. S obzirom na nedostatak profesionalaca u ovom i povezanim područjima, u Hrvatskoj i ostatku EU, te perspektivu koja se pruža dobrim inženjerima i općenito onima koji se odluče za tehničke studije, voljeli bismo vidjeti što više studenata na ovoj vrsti studija. Raduje nas primjetan porast broja upisanih na pojedinim vrstama tehničkih studija i studija vezanih uz ICT, no smatram da kao društvo moramo, na svim razinama, još snažnije poraditi kako bi se mladi motivirali za karijeru u tom smjeru te kako bismo shvatili i iskoristili stratešku važnost inženjerskih zanimanja općenito za gospodarski razvoj države“, naglasio je Hrvoje Balen, potpredsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti te nacionalni koordinator inicijative “eSkills for Jobs”.

Hrvoje Balen, potpredsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti te nacionalni koordinator inicijative "eSkills for Jobs"

Hrvoje Balen, potpredsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti te nacionalni koordinator inicijative “eSkills for Jobs”

Lagani porast interesa, iako manji nego u slučaju računarstva te informacijsko-komunikacijskih znanosti, primjetan je i za područje poslovne informatike dok je za inženjersku matematiku ove godine bilo ponešto manje prijava nego godinu prije.

Kada se promatra općenita poželjnost pojedine vrste studija, pozitivno je što je više maturanata – u trenutku kada su mogli birati programe koje bi htjeli upisati – u prosjeku stavljalo ICT studije na prva tri mjesta. Ove godine za računarstvo je težinski faktor poželjnosti povišen na 3,57 dok je prošle godine bio 3,68 što znači da je više mladih ozbiljno promišljalo o ovoj skupini studija.

Zanimljivo je primijetiti da kandidati koji prijavljuju ICT studije imaju nešto više ocjene iz matematike u odnosu na prosjek svih kandidata – studenti koji su u 2015. prijavili neki od ICT studija prosječno su iz matematike u srednjoj školi ostvarivali ocjenu 3,6 dok je prosjek svih kandidata koji su pristupali prijavama bio 3,2. Pritom najvišu ocjenu iz matematike imaju kandidati koji prijavljuju računarstvo (4), potom oni koji prijavljuju matematiku (3,9), poslovnu informatiku (3,2) te informacijsko-komunikacijske znanosti (3,1).

Trend prijava kandidata na STEM studije

Trend prijava kandidata na STEM studije

Crvena linija pokazuje ukupan broj kandidata koji su ove godine mogli upisati studije u Hrvatskoj, dok plava pokazuje ukupan broj pojedinačnih prijava na studije vezane uz ICT; valja imati na umu da je svaki budući student mogao u prioritetima odabrati do maksimalno deset studija pa su višestruki odabiri različitih studija povezanih s ICT-om ovdje i prikazani.

Crvena linija pokazuje ukupan broj kandidata koji su ove godine mogli upisati studije u Hrvatskoj, dok plava pokazuje ukupan broj pojedinačnih prijava na studije vezane uz ICT; valja imati na umu da je svaki budući student mogao u prioritetima odabrati do maksimalno deset studija pa su višestruki odabiri različitih studija povezanih s ICT-om ovdje i prikazani.

Broj upisanih u odnosu na kvotu

Broj upisanih u odnosu na kvotu