Kako ostvariti uspješnu IT karijeru: je li dovoljno imati dobru ideju?

Informacijske i komunikacijske tehnologije glavno su pokretačko gorivo modernog svijeta. Svi najvažniji izumi i inovacije u zadnjih tridesetak godina izravno se temelje na području informacijskih tehnologija ili one u njima imaju značajan udio. Uloga IT tehnologija  u budućnosti će biti sve veća i veća, a potreba za IT stručnjacima će rasti i u Hrvatskoj i u cijelom svijetu. Može se reći da je zaposlenje u IT industriji ne samo garantirano, nego i u većini slučajeva zanimljiv i izazovan posao.

IT je jedna od rijetkih profesija koja, na nesreću, ne zahtijeva formalno obrazovanje. Teško možete otvoriti ordinaciju ako niste liječnik koji je završio medicinski fakultet ili odvjetnički ured ako niste odvjetnik. IT-em se možete baviti čak i ako nemate nikakvu školu. Ipak, ako se želite baviti IT-em, svakako je najbolji početak da završite srednju, višu ili visoku školu informatičkog usmjerenja, jer će vam omogućiti stjecanje znanja koje će vam koristiti u karijeri.  U Hrvatskoj u svim većim gradovima ima srednjih i visokih škola informatičkog usmjerenja, s različitim programima usmjerenim u jezgreno i primijenjeno računarstvo, te se možete usmjeriti prema osobnim preferencijama i steći srednje, više ili visoko obrazovanje u području informacijskih tehnologija.

Nakon završetka škole dolazimo do pitanja zapošljavanja. Nekoliko je osnovnih opcija. Prva je zaposlenje u nekoj većoj ili srednjoj kompaniji u internom IT odjelu. Na takvom poslu ćete upoznati industriju u kojoj tvrtka radi, jer će vam primarna funkcija biti podrška poslovnim korisnicima. Druga opcija je da se zaposlite u nekoj primarno informatičkoj tvrtki te da radite na razvoju, prodaji ili podršci proizvoda za tržište, bilo da se radi o web ili mobilnim aplikacijama ili složenim poslovnim sustavima. Treća opcija je da odmah nakon završetka studija pokušate započeti svoj vlastiti posao, za što treba znanja i odvažnosti.  U svakom slučaju, kada se mladi stručnjak zaposli, počinje razdoblje intenzivnog učenja kako bi se znanje stečeno u školi moglo upotrijebiti u praksi.

Kada imate znanje, dobiti ćete ideje, koje mogu rezultirati pokretanjem tvrtke, jer ideja je početak svega. Svaku ideju je moguće realizirati i ponuditi na tržištu. Tržište se u principu regulira odnosom ponude i potražnje, dakle ako je ponuđeni proizvod konkurentan omjerom kvalitete i cijene ili nudi nešto što drugi proizvodi nemaju, vjerojatnost uspjeha je izvjesna. Naravno, riječ je o svjetskom tržištu, jer hrvatsko tržište nije ni približno zrelo za značajniju komercijalizaciju ideja poput svjetskog. Svaki segment gospodarstva u svijetu je dovoljno velik da ima u njemu zanimljivih niša. Za osmišljavanje i razvijanje ideje u svakoj od tih niša potrebno je industrijsko znanje koja mora postojati u timu. Ne možete razvijati inovativno rješenje za banke ako nemate pojma kako bankarstvo funkcionira.

Ideja sama po sebi ne vrijedi mnogo. Ideja ima puno, a put od ideje do komercijalizacije je najčešće dug i složen. Najčešći problem je osmišljavanje komercijalizacije proizvoda. Kreativci koji imaju ideje za razne aplikacije vrlo rijetko imaju istovremeno i vještine koje su potrebne za tržišno osmišljavanje i pozicioniranje proizvoda. Zbog toga je potrebno imati u timu i osobu koja će se brinuti za tržišnu strategiju i nastup.

Ako netko ima ideju, volju, znanje, vrijedan tim, dobru organizaciju te odgovarajuće financiranje, sigurno će naći način da zaobiđe sve prepreke. Svatko je sebi vjerojatno najveća prepreka i puno ideja se nikada ne realizira zato što ljudi odustaju prije nego što počnu, uz razne izgovore – ionako ne bih uspio, država će sve uzeti za poreze i slično. U SAD-u se 90% tvrtki ugasi u prve dvije godine poslovanja , a ni kod nas sigurno nije puno bolje. Rizik u poduzetništvu je normalan i mora se živjeti s njim. Ako za realizaciju ideje treba malo novaca, onda se može računati na crowdfunding ili poslovne anđele. Nakon takve rane faze razvoja, u sljedećoj fazi financiranje preuzimaju Venture Capital fondovi, kojih kod nas u Hrvatskoj nema, pa zbog toga startupi koji uspješno prođu prvu fazu inkubacije uglavnom od stane američkih ili europskih fondova budu „odvučeni“ van Hrvatske.

Kroz predavanja “Kako ostvariti karijeru u ICT-iju ili prepoznati priliku za pokretanje vlastite ICT startup tvrtke“ koja, u okviru inicijative eSkills, održavaju predstavnici članica CISEx-a u Rijeci, Osijeku, Splitu i Zagrebu, pokušati ćemo ove teme još više približiti učenicima i studentima, te ih motivirati na karijeru u IT industriji.

 


Dražen Oreščanin
O autoru
Dražen Oreščanin, predsjednik CISEx-a
http://blog.inteligencija.com

Dražen Oreščanin je jedan od troje osnivača i partnera u Poslovnoj inteligenciji. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Radiokomunikacije i profesionalna elektronika, a 2011. je završio poslijediplomski studij primijenjenog računarstva na Fakultetu elektrotehnike i računarstva čime je stekao titulu Magistar znanosti. Poslovnu karijeru je započeo u Zagrebačkoj banci gdje je od 1993. do 1998. sudjelovao u razvoju aplikacija za ocjenu kreditnog rizika i upravljanja rizikom te na razvoju sustava za izvještavanje. Nakon toga odlazi u Grupaciju Kaptol banke gdje je bio potpredsjednik za informacijsku tehnologiju. Od 2000. kao zamjenik direktora IT-a, odgovoran je za operativno upravljanje segmentima informacijskog sustava Agrokora. U Poslovnoj inteligenciji je od 2001. na poziciji direktora Strategije i razvoja, te je od 2010. na poziciji Predsjednika Uprave. Odgovoran je za razvoj novih tržišta, ostvarivanje i razvoj odnosa s partnerima i potencijalnim strateškim partnerima te strateški razvoj novih proizvoda i usluga. Sudjeluje na najsloženijim projektima primarno iz domene strateškog konzaltinga i implementacije sustava podatkovne integracije te upravljanja matičnim podacima u ulozi voditelja projekta, dizajnera rješenja i poslovnog i podatkovnog kod klijenata kao što su Hrvatski telekom, Crnogorski telekom, Telenor, Telekom Slovenije, Vipnet, Makedonski telekom, RTV Slovenija i Tisak. Predavač je na Visokoj školi za računarstvo u Zagrebu i veleučilštu VERN’, te povremeni kolumnist i autor u poslovno-računalnom magazinu Mreža. Od 10/2013 član je Upravnog odbora CISEx-a.