konferencija o Digital Single Market - zajedničkom digitalnom tržištu

Nema jedinstvenog digitalnog tržišta EU, bez digitalnih vještina građana i IT stručnjaka!

Na konferenciji na kojoj je javno predstavljena strategija jedinstvenog digitalnog tržišta Europske unije (Digital Single Market), a koja je održana u ponedjeljak u Zagrebu u prostoru Predstavništva Europske komisije, brojni predstavnici iz javnog i privatnog sektora raspravljali su o tri glavna stupa Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta.

Istaknuli su kako jedinstveno digitalno tržište otvara cijeli niz poslovnih prilika i mogućnosti za tvrtke iz Hrvatske, ali i stvara izazove na koje svaka zemlja mora moći odgovoriti.

Glavno je pitanje s kojim se svaka država susreće – kako iskoristiti potencijale jedinstvenog digitalnog tržišta u čijem je središtu pozornosti korisnik. Kako bi korisnici mogli iskoristiti sve prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta, društvo mora definirati što će djeca raditi u budućnosti i kako ih najbolje pripremiti za te izazove, a što je problematika kojom se bavi upravo i inicijativa eSkills for Jobs, koja se i ove godine provodi u Hrvatskoj (www.eSkills.hr).

“Digitalna ekonomija nije samo ICT, već ICT potiče digitalnu ekonomiju. No upravo digitalna ekonomija ulazi u sve industrije i sektore”, istaknuli su na samom početku sudionici konferencije.

Iako je Hrvatska jedna od tri zemlje u EU koja je zakonski osigurala svojim građanima pravo na širokopojasni internet, problem je u veoma niskoj funkcionalnoj informatičkoj pismenosti građana i nedostatku ICT profesionalaca. “Danas djeca u školi uče krasopis, a nismo stvorili dovoljno prostora i kompetentnih učitelja koji će mlade pripremati za informatičku pismenost i digitalna zanimanja”, istaknula je dr.sc. Anamarija Musa, Povjerenica za informiranje.

Na panelu o utjecaju digitalne ekonomije na transformaciju tradicionalnog gospodarstva istaknuto je kako će stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta utjecati na otvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj. Prema nekim proračunima radi se o 22.800 novih radnih mjesta, no upitno je hoće li se ona otvoriti kad u Hrvatskoj 41 posto ljudi nema internetske vještine.

Upravo su zato sudionici konferencije istaknuli kako je nužno uključivanje eSkills u školske programe te u programe prekvalifikacije i dokvalifikacije nezaposlenih, što je kao posebno važan cilj istaknuo Zoran Stančič, zamjenik povjerenika za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologiju (DG CONNECT) pri Europskoj Komisiji. Naglasio je pritom, više puta, kako je za pružanje sofisticiranih usluga i e-poslovanja nužan dobar edukacijski sustav.

Sudionici panela podsjetili su pritom na istraživanje “Future of Employment” u kojem su navedena radna mjesta koja će iščeznuti u budućnosti, ali i ona koja će igrati glavnu ulogu na tržištu rada.

“Nemamo vremena obrazovati učitelje koji bi onda za pet godina učili djecu”, upozorili su sudionici konferencije i istaknuli kako je nužno uključiti eksperte iz privatnog sektora koji bi podijelili svoje znanje s djecom“, izjavio je g. Vedran Kružić, pomoćnik ministra gospodarstva.

“Velika Britanija, Finska i Portugal uvele su već u osnovnoj školi obvezne predmete iz područja programiranja, a još pet EU zemalja je u procesu uvođenja kodiranja u temeljno školovanje. Za dvadeset godina to će rezultirati različitim pogledima na svijet i bitno većoj konkurentnosti u odnosu na našu djecu”, istaknula je Vedrana Miholić iz CROZ-a i dodala kako u Hrvatskoj ljudi počesto bježe od ICT-a pa bi trebalo osmisliti način kako ih potaknuti da prihvate tehnologiju i koriste njezine prednosti. Velik problem ostaje i niz tzv. “deprivilegiranih” građana koji jednostavno ne mogu, zbog raznih razloga, poput siromaštva ili nedostatka opreme i znanja, koristiti digitalne usluge.

„Kako su kolege i prije već istaknule, ljudski resursi bit će ponajveći problem otvaranja novih radnih mjesta u Hrvatskoj, jer nam nedostaje obrazovane i stručne radne snage. Stoga je neophodno, kroz trenutne reforme koje se provode te otvoreniji pristup školovanju nezaposlenih bolje adresirati e-vještine na svim razinama – od digitalne pismenosti krajnjih korisnika, preko razvoja ICT profesionalaca do znanja eLeadershipa. Već sada Hrvatska ima probleme s odljevom mozgova u IT sektoru i nedostatkom djece koja žele studirati računarstvo i IT, a pred nama je i razdoblje u kojem će se granice dodatno otvoriti. Ne zaboravimo da se ovaj odljev mozgova često događa i prema SAD-u, što je kao trend negativno i za cijelu Uniju“, potvrdio je Robert Kopal s Visokog učilišta Algebra.

“Moramo potaknuti cjeloživotno učenje, potaknuti ljude da rade na sebi, jer nam se događa da su nam mladi informatički nepismeni. Moramo djecu učiti rješavanju problema i krenuti s korjenitim promjenama”, naglasio je Zoran Stančič iz Europske komisije i potvrdio da će se kroz mjere ove strategije, posvetiti dodatna pažnja problemu budućeg nedostatka ICT stručnjaka.

U nastavku jučerašnje konferencije istaknuto je i kako je reforma tržišta rada neizbježna te će sve više poslova biti “on demand” odnosno, stručnjaci će raditi prema potrebi za više poslodavaca istovremeno.

Na kraju je naglašeno da digitalna znanja i kompetencije treba razvijati s obje strane – i sa strane gospodarstva i sa strane samih korisnika, a problem ljudskih resursa odnosno e-vještina trebalo bi bolje adresirati u Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market), jer bi u protivnom mogao predstavljati gorući problem u zemljama poput Hrvatske.

Jučerašnjim panelom na temu utjecaja digitalne ekonomije na transformaciju nacionalnih gospodarstava, što uključuje transformaciju industrije, e-usluge koje omogućava država te e-vještine koje moraju steći sami građani, moderirao je Hrvoje Balen, nacionalni koordinator hrvatskog ogranka europske inicijative eSkills for Jobs koju provode Digital Europe i Europska komisija.

“Iznimno mi je drago da smo kao zajednica imali priliku aktivno sudjelovati u komentiranju i predlaganju poboljšanja ovako važnog dokumenta te direktno komunicirati s visokopozicioniranom osobom koja razumije naše probleme. Indikativno je da su se u sva tri okrugla stola, koji su adresirali regulativu, infrastrukturu i digitalno gospodarstvo, svi sudionici na kraju zaključili da će uspjeh jedinstvenog digitalnog tržišta EU ponajviše ovisiti o povećanom broju ICT stručnjaka koji će biti sposobni razvijati nove usluge i poslovne prilike te tvrtkama koje će zahvaljujući upravo tim ljudima, moći nastaviti internacionalizaciju svog poslovanja”, naglasio je Hrvoje Balen.