Rezultati analize interesa za STEM studije

Iako je u 2014. primijećen porast interesa mladih za studijima računarstva, Hrvatska će se još nekoliko godina boriti s problemom nedostatka IT stručnjaka. Interes za studijima računarstva, izuzev ove godinu u kojoj raste 20 posto, zadnjih je pet godina bio u padu te će biti teško nadoknaditi tu razliku. Unatoč tome što se IT stručnjaci zapošljavaju gotovo odmah po završetku studija i što će ih u EU uskoro nedostajati gotovo milijun, mladi u Hrvatskoj se i dalje teško odlučuju za računarske i IT studije, pokazuje analiza čiji su rezultati nedavno prezentirani na završnoj konferenciji projekta “eSkills for Jobs” u Rimu te danas u Zagrebu

RIM/ZAGREB, 19. studenoga 2014. – U sklopu CARNetove konferencije CUC 2014 danas su predstavljeni rezultati analize interesa mladih za studijima računarstva i informacijskih tehnologija, koji su ujedno bili predstavljeni i na završnoj konferenciji ovogodišnjeg projekta eSkills for Jobs u Rimu. Ova se područja smatraju ključnima jer praktički jamče karijeru u danas vrlo atraktivnom sektoru – dovoljno je reći da će Europi do 2020. nedostajati oko 900.000 stručnjaka za računarstvo – ali unatoč tome što je i Hrvatska u samom vrhu po nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji, budući studenti i dalje se radije odlučuju za društveno-humanističke studije koji rezultiraju profesijama koje nisu toliko tražene na tržištu rada.

Središnji prijavni ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje napravio je kvalitativnu analizu interesa maturanata za studije iz područja računarstva, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, poslovne informatike i matematike kako bi se vidjelo kakvi su trendovi u Hrvatskoj vladali u periodu od 2010. do 2014. Analiza ovih pet godina tijekom kojih se proces prijave za upis na visoka učilišta provodi putem Nacionalnog informacijskog sustava prijave na visoka učilišta (NISpVU) provedena je kako bi se vidjelo postižu li se kroz razne inicijative – pa i kroz eSkills for Jobs i srodne projekte – određeni pomaci te biraju li mladi na tržištu mnogo traženija inženjerska zanimanja. Dobiveni trendovi uspoređeni su s podacima Državnog zavoda za statistiku i Eurostata o broju studenata koji završavaju računarske studije, što ovu analizu čini vrlo relevantnom i sveobuhvatnom; pritom valja imati na umu da podaci Državnog zavoda za statistiku i Eurostata još nisu dostupni za 2013. i 2014. pa se ne mogu usporediti na europskoj razini.

Iako je Hrvatska imala uzlazni trend u broju diplomiranih studenata računarstva od 2004. nadalje, te smo u 2012. godini dosegli 1.500 visokoobrazovanih inženjera računarstva godišnje, analiza prijava putem sustava državne mature govori da je broj prijava za ove studije ipak od 2010. padao iz godine u godinu, a oporavak i porast broja prijava za 20 posto dogodio se tek u 2014.

Ohrabrujuće je, međutim, što mladi računarske i informacijsko-komunikacijske studije tijekom posljednje tri godine u sustavu odabira fakulteta rangiraju na viša mjesta pa su im tako ove godine studiji računarstva bili prosječno na 3,8. mjestu dok su u 2011., primjerice, prosječno zauzimali skoro 7. mjesto.

Međutim, ovakav trend interesa za studije računarstva pokazuje da će i hrvatski poslodavci u narednih tri do pet godina imati dodatnih problema pri zapošljavanju IT profesionalaca jer dostupna radna snaga neće moći zadovoljiti rastuću potražnju na tržištu rada, a naročito ima li se u vidu i određena stopa odljeva mladih u inozemstvo.

Analizom Agencije za znanost i visoko obrazovanje u sklopu projekta eSkills for Jobs također su bile obuhvaćene i dodatne kategorije iz kojih se obično regrutiraju IT profesionalci (dakle – društveni smjerovi poput studija informacijsko-komunikacijskih znanosti i poslovne informatike, ali i prirodoslovnog studija matematike) te je utvrđeno da je stanje ovdje još gore: negativan trend prijava za ove vrste studija pokazuje da oni također neće uspjeti odgovoriti na povećanu potrebu za IT stručnjacima na tržištu rada u Hrvatskoj i EU.

IT sektor u Hrvatskoj jedna je od rijetkih gospodarskih grana koja unatoč recesiji kontinuirano raste i zapošljava nove stručnjake, no krajnje je vrijeme da se i država počne prema ovom sektoru odnositi odgovornije i dodatno uključivati kroz, primjerice, povoljnije uvjete poslovanja. Kolege iz Rumunjske u Rimu su nas, primjerice, upoznali s načinima na koje ta zemlja privlači strane investicije u IT sektor, posebnim zakonom kojim su IT profesionalci pojedinih stručnih kvalifikacija u potpunosti oslobođeni poreza na dohodak, čime se indirektno smanjuju i troškovi investitorima koji ondje žele razvijati usluge ili softver“, naglasio je Hrvoje Balen, nacionalni koordinator inicijative eSkills for Jobs za Hrvatsku, prezentirajući rezultate spomenute studije na završnoj konferenciji u Rimu. “Trend povećanog interesa za studijima računarstva, naročito u ovoj godini, ohrabrujuć je i pokazuje da je dio mladih svjestan u kojem se sektoru nalaze atraktivne karijere, kao i da su projekti poput inicijative ‘eSkills for Jobs’ uspješni. No, budući da se nedostatak stručnjaka neće na tržištu rada uspjeti popuniti samo ovim inženjerima jer mnogi mladi žele i napustiti Hrvatsku, neophodno je aktivnije pristupiti prekvalifikaciji i usavršavanju nezaposlenih, primjerice kroz industrijski certificirane programe, kako bi popunili radna mjesta, prvenstveno programera tj. softverskih developera za koje se kontinuirano otvaraju radna mjesta“, zaključuje Balen.

“Na broj upisnih mjesta na studiju računarstva otpada 9,4% od ukupne kvote svih studijskih programa. Pokazalo se da na interes za studije računarstva znatno utječe upisna kvota tih studija. U slučaju kada se kvote kroz godine smanjuju smanjuje se i upisni interes, a u slučaju povećanja upisnih kvota raste i interes za te studijske programe. S obzirom na trend smanjivanja upisnih kvota, preokret bi donijelo povećanje broja upisnih mjesta na te studije, što trenutno nije moguće bez većih financijskih ulaganja države i gospodarstva”, istaknuo je Igor Drvodelić, zamjenik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje. “Sljedeći važan parametar koji utječe na interes su i uvjeti upisa na računarske studije, koji su naravno s potpunim pravom teži od prosjeka. Pritom najveći utjecaj ima znanje matematike, koje je ključno za uspješno studiranje na studijima računarstva, ali na ispitu državne mature iz matematike kandidati postižu lošije rezultate u usporedbi s rezultatima ostalih ispita, što je potvrdilo i PISA istraživanje, gdje je Hrvatska postigla ispodprosječne rezultate matematičke pismenosti. Stoga je izuzetno bitno provesti reforme osnovnog i srednjeg obrazovanja, u skladu sa Strategijom znanosti i obrazovanja”, naglasio je Drvodelić.

Igor Drvodelić

Igor Drvodelić

Izrađenu analizu interesa mladih za računarskim i IT studijima u Rimu je pohvalio i g. André Richier iz Europske komisije, odgovoran za digitalnu ekonomiju u DG Enterprise and Industry. Richier je naglasio kako “ovako mjerljivu i konkretnu analizu na ulaznoj strani u sklopu projekta ‘eSkills for Jobs’ još nije napravila niti jedna druga država u projektu, a upravo su analize poput ove ono što nam treba kako bismo bolje razumjeli kako mlade motivirati za inženjerske i poglavito IT studije”.

Na pitanje zašto mladi nisu zainteresirani za tehničke studije koji nude sigurnu karijeru i budućnost pokušali su odgovoriti i sudionici panela Igor Drvodelić, zamjenik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), Leo Mršić, direktor tvrtke IN2data i stručnjak na pripremi analize sektora elektrotehnike i računarstva,  Ivan Ante Nikolić, direktor tvrtke Blink i član HUP ICT udruge te Dario Sušanj, predstavnik eSkills projekta. Panelisti su se složili kako je jedan od problema i činjenica da se ne ulaže dovoljno u obrazovanje mladih i usmjeravanje u informatička zanimanja od najranijeg doba. Istaknuli su kako je potrebna sveobuhvatna strategija koja bi uključila gospodarstvo, obrazovanje i porezni sustav kako bi se i tvrtkama olakšalo traženje kvalitetnog kadra, ali i kako bi se mladi znali ‘prodati’ na tržištu rada.

„Rumunjska i Estonija su nakon 10 godina ulaganja postale poželjna ICT odredišta. Ovo nam je zadnji vlak da učinimo nešto jer bi nam se moglo dogoditi da se tvrtke počnu okretati Srbiji i Bugarskoj koje već ulažu u informatičare i matematičare“, upozorio je Ivan Ante Nikolić.

U sklopu eSkills sadržaja jedno od predavanja održala je izvršna direktorica tvrtke ‘Projekt jednako razvoj’ Ana Fresl, na temu kakvi edukativni projekti mogu najlakše ostvariti pravo na financiranje iz fondova Europske unije. Spomenula je i istraživanje prema kojem je najviše projekata odobreno u Osječko-baranjskoj županiji, a više od 67 posto projekata otpada na javne organizacije.

Ana Fresl

Ana Fresl


vezani dokumenti:

 

Predstavljanje analize interesa mladih za STEM studijima
prezentacija Igora Drvodelića (PDF)

eSkills Croatia: Interes mladih za STEM studije
prezentacija Hrvoja Balena (PDF)