Kroz Garanciju za mlade dodijelit će se 7,2 milijuna eura za poticanje STEM zanimanja

ICT industrija izvor je velikih povećanja produktivnosti u posljednjim desetljećima, njena obilježja su visoka inovativnost i ovisnost o stalnom tehnološkom napretku.

Industrija Informacije i komunikacije u Hrvatskoj broji 4.215 poduzeća. Broj zaposlenih u razdoblju 2010. – 2012. po godinama kretao se redom 31.843, 31.081 i 31.388 djelatnika. Ukupna dodana vrijednost industrije u 2012. bila je 11,22 milijarde kuna.

S obzirom na ogroman potencijal u zapošljavanju u ICT sektoru potrebno je preokretanje iznimno loših trendova među mladima i podizanje svijesti o inženjerskim, prvenstveno računarskim i informatičkim zanimanjima.

Radi se o zanimanjima koja pružaju pojedincu ogromne mogućnosti zapošljavanja i velika je prilika za zapošljavanje posebice mladih Vještine u području IT sektora povećavaju im zapošljivost a otvaraju im i mogućnosti za samozapošljavanja na iznimno interesantnim radnim mjestima.

Kao glavni problemi industrije ističu se: brze promjene, a time i potreba za kontinuiranim ulaganjem.

Kada se analizira potražnja za radnicima unutar poslova informatike u 2013. godini, najviše potreba odnosi se na visokoobrazovane radnike (5-godišnji studij-razine magistar), a najtraženiji informatički posao prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2013. godini je analitičar/analitičarka sustava i programer za razvoj aplikacija te stručnjak/stručnjakinja za razvoj baza podataka (web i multimedija).

Uvidom u pojedine Prijave potrebe za radnicima i tražena radna mjesta vidljivo je da traženi informatički stručnjaci moraju vladati određenim tehnologijama za pojedine vrste poslova npr. u slučaju programera su Oracle, Java i Microsoftove serverske tehnologije, kod sistemskih inženjera -Linux, IBM i HP-UX; dok je za stručnjaka za razvoj baza podataka – web i multimedijske inženjere – važno poznavati PHP i mySQL, potom HTML/CSS/JavaScript te Adobeove tehnologije.

Ishodi učenja u kvalifikacijama na srednjoškolskoj razini obrazovanja u sektoru ICT-ja nisu komplementarni s potrebama poslodavca slijedom čega će Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru izraditi standarde zanimanja u IT sektoru temeljem kojih će obrazovni sustav izraditi kurikulume čiji će ishodi učenja biti sukladni potrebama tržišta rada.

U području tercijarnog obrazovanja, postoji nezadovoljena potražnja za osobama koje se bave razvijanjem softvera. Također, postoji i regionalna neusklađenost u ponudi i potražnji vezano za ove vještine.

Analizom prijave potreba za radnicima za drugim poslovima (koji se ne odnose na informatiku) prati se rast ukupne potražnje odnosno uključivanje ICT vještina u gospodarske sektore koji nisu vezani za ICT te se u većini slučajeva iskazuje potreba za digitalnim kompetencijama.

Slijedom navedenog, a u cilju usklađivanja ponude i potražnje Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ulaže dodatne napore kako bi se javnost senzibilizirala u pogledu važnosti ulaganja u informatičku pismenost građana te kako bi se promovirala ICT zanimanja i karijere.

Istraživanja o profesionalnim namjerama učenika koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje među završnim razredima osnovne i srednje škole pokazuju da se u posljednje tri školske godine nije znatnije mijenjao broj učenika osnovne školi koji biraju strukovna zanimanja. S obzirom na vrstu četverogodišnjih obrazovnih programa, oko 20% učenika osnovne škole izrazilo je interes za područje Elektrotehnike i računalstva, a udio učenika zainteresiranih za istu vrstu trogodišnjih obrazovnih programa iznosi oko 8%. Postotak učenika završnih razreda srednje škole koji su izrazili interes za studiranje u području tehničkih znanosti iznosio je oko 22%.

Slijedom navedenog izrađuju se Preporuke prema obrazovnom sustavu za upisnu politiku i politiku stipendiranja uključujući preporuke koje se odnose na ICT sektor, koje se koriste kod definiranja upisnih kvota, dodjele stipendija i dodatnih bodova koje studenti mogu ostvariti kod smještaja u studentske domove.

Kako je vidljiv stalan trend opadanja broja upisanih u navedene programe, zajedno s opadanjem rezultata koje studenti postižu u ključnim STEM i ICT područjima tijekom prvih godina studija u okviru aktivnosti Garancije za mlade definirana je mjera Jačanje ključnih kompetencija u STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics) i ICT (Information and Communication Technologies) područjima za osobe koje su završile srednjoškolsko obrazovanje s ciljem upisa u studijske programe u STEM i ICT području – kao mjera podrške osnaživanju kapaciteta učenika strukovnih škola kako bi upisali i uspješno završili tercijarno obrazovanje na način da im se pomogne prilikom premošćivanja rupa u znanju koje su nastale kao rezultat neadekvatnog obrazovanja.

Ova aktivnost bit će usmjerena na mlade osobe koje su završile srednje strukovno i opće obrazovanje prije upisa u tercijarno obrazovanje. Putem ove mjere mladima će biti omogućeno stjecanje ključnih kompetencija u STEM i ICT području, čime će im se olakšati pristup tercijarnom obrazovanju u navedenim područjima, pružit će im se relevantni ishodi učenja, čime će se utjecati na smanjenje napuštanja obrazovanja tijekom prve godine studija, povećat će se stopa uspješnog završavanja studija te povećati zapošljivost i pristup stjecanju više kvalifikacije. Mjera će biti implementirana putem MOOC-ova (Massive open online courses – Masivni otvoreni on-line tečajevi), gdje će osobama zainteresiranim za studiranje u navedenim programima biti dodijeljeni vaučeri.  MZOS planira dodjeljivati vaučere u iznosu od 200 EUR za nabavu informatičke opreme (primjerice, računala) mladima koji su završili srednjoškolsko obrazovanje i nisu se upisali u tercijarno obrazovanje.

Aktivnost će se provoditi u razdoblju od 2015. – 2020., a ukupna vrijednost mjere je 7.200.000,00 EUR

 


Krunoslav Vidić
Autor teksta Krunoslav Vidić glasnogovornik je Ministarstva rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske.